Četvrtak, Listopad 18, 2018

Uski banneri gore br 1

Radio Banner uski gore (2)

Radio Žepče

Ugrizi krpelja – svakodnevni ljetni problem

Ljetni problem za sve naše sugrađane i ove godine predstavljaju krpelji. Iz instituta za zdravlje i sigurnost hrane poručuju kako su krpelji svakako nešto što ne bi smjeli zanemariti. Ove riječi se odnose na sve koji borave u prirodi, a za osobe koje su profesionalno izložene ugrizima krpelja zbog čestog boravka u prirodi (šumari, vojnici, planinari,lovci) preporučuje se vakcinacija.


Ljetna opasnost

Na području Zeničko-dobojske županije, ali i cijele FBiH svake godine registrira se manji broj oboljelih od lajmske bolesti, koju prenose zaraženi krpelji. Iako većina ugriza prođe bez zaraze, ipak se može javiti popratna pojava kao iritacija kože i alergijske reakcije nastale na mjestima ugriza. U ljetnim mjesecima sve veći broj osoba odlazi u prirodu i samim se tim izlaže mogućnosti ugriza krpelja.
Parazitarni insekti koji se hrane krvlju žrtve time prenose i zarazne bolesti, koje su u našim krajevima javljaju povremeno svakako nisu bezazlene, navode iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.
Prenositelj zaraznih bolesti
U najznačajnije zarazne bolesti koje prenose krpelji spadaju: upalna bolest centralnog nervnog sistema, čija klinička slika može ići od obične prehlade do teških upala mozga, Kongo groznica – zarazna bolest koja se veoma rijetko javlja na našem području, ali dovodi do teškog poremećaja u zgrušavanju krvi, te izaziva teška krvarenja, što za posljedicu može imati smrt.
Krpelji mogu prenijeti i ljamsku bolest – oboljenje koje je karakteristično po kožnom prstenastom crvenilu na mjestu ugriza krpelja, a liječi se odgovarajućim antibioticima, tek samo povremeno može izazvati teške upale srca i mozga.

Zaštita u ljetnim danima


Najbolji način zaštite od krpelja je nošenje odgovarajuće odjeće i obuće (dugih rukava i nogavica) prilikom boravka u prirodi, nanošenje spreja ili kreme na kožu prije polaska u prirodu, te se preporučuje detaljna provjera kože poslije povratka kući (posebno dijelove gdje je koža najnježnija, iza vrata, uha, ispod pazuha, dojke, prepone, iza koljena).
Posebno treba obratiti pažnju kod pregleda glave male djece, jer veoma često se krpelj zakači na taj dio tijela.

Način uklanjanja


Ako primijetite zakačenog krpelja na tijelu trebaju ga ukloniti čistim rukama i dezinficiranom pincetom, tako što se insekt uzme lagano u predjelu glave, tj. što bliže koži, te se izvuče blagim, ravnomjernim povlačenjem od kože bez ikakvog uvrtanja, pazeći pri tom da se izvuče cijeli insekt, bez oštećenja kože, te bez ikakve upotrebe ulja, benzina, leda ili nekih drugih preparata, kažu u INZ-u.


U slučaju da se ne ukloni glava ili usni aparat insekta, treba ga pokušati izvući pincetom bez oštećenja kože, a ako ne uspijete, ipak se javiti u odgovarajuću zdravstvenu ustanovu. Bitno je pregledati mjesto ugriza, dezinficirati ga, te još jednom provjeriti da li je sve izvučeno iz kože.
U slučaju pojave otekline ili neke druge kožne promjene na mjestu ugriza trebalo bi primijeniti neki protualergijski lijek. Antimikrobna zaštita poslije uboda krpelja u pravilu se određuje kod nadležnog ljekara na osnovu pratećih simptoma.


Ne preporučuje se drugi način uklanjanja krpelja posebno metode spaljivanja šibicom, gnječenjem krpelja, premazivanja nekom kremom, mastima ili uljima, jer su neučinkovite i često kontraproduktivne i opasne po zdravlje.


Iz Institut za zdravlje i sigurnost hrane naglašavaju kako ugrizi krpelja nisu uvršteni u hitna medicinska stanja, tako da odlazak ljekaru nije neophodan, osim u slučaju pojave kožnih promjena ili pogoršanja zdravstvenog stanja.