gripa

  •  
    Na području Zeničko-dobojskog kantona povećan je broj pacijenata s gripom ove sezone, a evidentirani su i slučajevi s virusima H3N2 i H1N1, potvrđeno je za Klix.ba iz Kantonalne bolnice Zenica.

    Broj pacijenata povećan je i na Odjelu pedijatrije gdje je za sedam dana primljeno više od stotinu djece.

    Posjete u Kantonalnoj bolnici Zenica su reducirane, a na nekim odjelima već i u potpunosti zabranjene. Razlog toga je prema riječima načelnika Odjela za infektivne bolesti Kantonalne bolnice Zenica Ednana Drljevića povećan broj oboljelih od gripe. Ističe da je najveći problem što iz Doma zdravlja u bolnice pristiže sve veći broj pacijenata kojima nije potreban bolnički tretman.


    “Apeliramo na ljekare u domovima zdravlja da nam ne upućuju sve pacijente u bolnicu. Gripa kao gripa nema posebnog lijeka ako se dođe u bolnicu. Mi u bolnici liječimo samo komplikacije nastale gripom koje se ogledaju u visokoj temperaturi dužoj od tri dana, otežano disanje, poremećenoj svijesti”, govori Drljević.

    Pojasnio je kako i pacijenti telefonom mogu zatražiti savjete od ljekara te da nema potrebe da se kreću po autobusima, domovima zdravlja i dodatno prenose viruse.

    “Broj oboljelih od gripe je povećan i kod nas, dok je u Hrvatskoj proglašena sezona gripe i posjete u određenim bolnicama u Dubrovačko-neretvanskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji su zabranjene. Kod nas još ništa nije službeno proglašeno, sve je na kantonima. Međutim, s obzirom na to da se kod nas to na većim nivoima i ne prati, mi pratimo regiju koja se vodi europskim preporukama. Oni već imaju smrtne slučajeve i pacijente s gripom koji su spojeni na aparate”, dodao je.

    Do 31. prosinca broj pacijenata u Kantonalnoj bolnici Zenica nije bio povećan. Međutim, u posljednjih sedam dana na odjel pedijatrije javilo se više od stotinu pacijenata dobi od 5 do 8 godina.

    “Djeca od pet do osam godina najčešće obolijevaju od gripe tako da sada imamo pritisak na pedijatriji, ali i na drugim odjelima u manjem intenzitetu. Na odjelu za infektivne bolesti dnevno imamo po 20-ak pregleda i 7.8 prijema. Porast oboljelih se osjeti s obzirom na to da je gripa u cijeloj Europi uranila za mjesec dana”, kazao je Drljević.

    Naglašava da mjesta za paniku nema, ali da je potrebna veća svijest građanstva i informiranost o značaju cijepljenja.

    “Kampanja anti cijepljenja koja se kod nas provodi stvara najveće probleme. U Hrvatskoj je cijepljeno više od 300.000 osoba, a kod nas ni u bolnici nisu svi radnici cijepljeni. Potrebno je promijeniti svijest i primarno djelovati”, zaključio je Drljević.
     
  • INZ – Provodi mjere nadzora nad gripom u ZDK


    Prema podacima prikupljenim u nadležnim zdravstvenim ustanovama, u 42. tjednu raste broj prijavljenih slučajeva akutnih respiratornih infekcija ili influenci sličnih oboljenja na području Zeničko-dobojskog kantona. Ono što raduje jeste da u Kantonalnoj bolnici Zenica tijekom prethodnog perioda nije bilo hospitaliziranih slučajeva teških akutnih respiratornih infekcija (SARI).


    Obradom podataka iz zdravstvenih ustanova općina koje su dostavile svoje izvještaje, od ukupnog broja oboljelih od akutnih respiratornih infekcija ili influenci sličnih oboljenja (929), najveći broj oboljelih s područja općina Visoko (308) , Tešanj (266), Zenica (138) i Zavidovići (104). U protekloj, 42. tjednu 2018. godine, svoje podatke nisu dostavili nadležni iz općina Kakanj, Doboj Jug i Usora.


    Kako je Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica ranije najavio, u okviru mjera nadzora nad gripom u Zeničko-dobojskom kantonu u sezoni 2018. / 2019., donesena je odluka da se kontinuirano, svakog tjedna, objavljuju rezultati izvještaja o broju prijavljenih slučajeva gripe i oboljenja sličnih gripi na području ovog kantona, kao i povremene preporuke i sugestije koje se daju u prevenciji ovog i sličnih oboljenja.


    Nadzor je započet, kako je uobičajeno, u 40. tjednu ove 2018. godine i trajat će najmanje dvanaest (12) tjedana.
    Više informacija o globalnom stanju u ovoj temi može se pronaći u dvotjednim izvještajima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).

  •  

    Gripa je virusna zarazna bolest koja se javlja tijekom zimskih mjeseci u obliku većih ili manjih epidemija. Virus se vrlo brzo i lako prenese sa zaražene osobe na osobe iz okoline putem zraka, ali i direktnim i indirektnim kontaktom, preko predmeta i površina u svakodnevnoj upotrebi.

    Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ), u sklopu nadzora nad zaraznim oboljenjima, u toku sezone, prati kretanje svih akutnih respiratornih oboljenja (ARI- virusna oboljenja organa za disanje) i oboljenja koja po kliničkim simptomima odgovaraju gripi. Ovo praćenje je aktivno, a izvještavanje je tjedno, te su svi podaci dostupni na internet stranici INZ-a.

    Praćenje toka broja prijavljenih oboljelih - grafikoni

    Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica kontinuirano prati, evidentira, analizira i preventivno djeluje po pitanju gripe (influence) i drugih oboljenja. Prema statističkim podacima, obrađenim u svrhu praćenja stanja, moguće je i na osnovu trogodišnjih pokazatelja pratiti stanje i broj oboljelih od influenci sličnih oboljenja (ILI) ili pak akutnih respiratornih infekcija (ARI).



    Prema podacima za period 2015. – 2019. moguće je utvrditi i očekivati da će narednih nekoliko tjedana biti ključno i presudno za broj registriranih oboljelih od gripe ili akutnih respiratornih infekcija. To je razlog da se javnost još jednom podsjeti na važnost prevencije, te mjere koje mogu onemogućiti, umanjiti ili ublažiti posljedice ovih oboljenja.

    Najveći broj prijavljenih oboljenja od gripe i drugih sličnih viroza, u sezoni gripe, u proteklih nekoliko godina, bio je od druge polovine siječnja do sredine ožujka. Kretanje gripe i gripi sličnih oboljenja, ove sezone ima uobičajen tok kao i prethodnih godina, tako da u narednom periodu možemo očekivati povećanje broja oboljelih od gripe i drugih viroza koje su joj, po simptomima, slične.

    Osnovne upute

    Zbog toga, iz Službe za epidemiologiju INZ-a daju neke osnovne upute, kako bi se smanjio broj oboljelih i kompliciranih slučajeva i umanjila šteta po zdravlje stanovništva.

    Gripa je oboljenje koje u najvećem broju slučajeva ne izaziva komplikacije i najčešće završi samoizlječenjem, pa u takvim slučajevima nisu neophodne posjete ljekaru.

    Simptomi gripe se mogu pojaviti zajedno ili odvojeno, pojedinačno, a oni su temperatura veća od 38*C, groznica, glavobolja, bolovi u mišićima, malaksalost, bol u grlu, kašalj, curenje iz nosa, bolovi u stomaku, mučnina, povraćanje i proljev.

    -Osobe koje imaju simptome gripe bez komplikacija i pogoršanja simptoma osnovne bolesti kod kroničnih bolesnika, trebaju ostati kod kuće i liječiti se simptomatski - snižavanjem temperature lijekovima (Paracetamol, Ibuprofen), odmorom i ležanjem, unosom dovoljno tekućine poput čajeva čajevi, prirodnih sokova, kompota, supa, provedba lične higijena i opće higijenske mjere u okolini, poput higijenskog održavanja prostora u kojem se boravi, ugodna temperatura prostorija ili češće provjetravanje.

    Gripa se ne liječi antibioticima i ne treba ih uzimati bez preporuke ljekara, naglašava dr. Fatima Bašić, načelnica Službe za epidemiologiju Instituta.

    Kako navode stručnjaci INZ-a, ostanak kod kuće, ležanje i odmor, u kućnoj izolaciji, skraćuje trajanje bolesti, a time se istovremeno i smanjuje širenje virusa. Svaka zaražena osoba postaje novi izvor zaraze i može da zarazi više od deset osoba u svojoj okolini. Ako se pojave simptomi koji ukazuju na komplikacije bolesti ili simptomi gripe traju duže od tri do četiri dana, neophodno se javiti svom porodičnom doktoru.

    Moguće komplikacije

    Simptomi koji ukazuju na razvoj komplikacija su otežano disanje i kratak dah, bol i/ili pritisak u prsima, vrtoglavica, konfuzija i dezorijentiranost, uporno povraćanje, ponovna pojava temperature nakon poboljšanja. Povećan rizik za pojavu komplikacija imaju osobe koje su starije od 65 godina, trudnice, djeca, kronični bolesnici (kronične srčane, plućne, bubrežne bolesti, bolesti jetre, hematološka i neurološka oboljenja, osobe s oslabljenim imunitetom, šećerna bolest, gojaznost i dr.)

    - Pacijenti koji nemaju gripu, a odlaze u zdravstvene ustanove, imaju mogućnost da se zaraze, pa se savjetuje ne odlaziti u zdravstvene ustanove ako nije neophodno. A ako se ipak mora, onda treba povesti računa o mjerama samozaštite kao što su što kraće zadržavanje u prostoru gdje boravi više ljudi. Ako neko kašlje ili kiše, treba napraviti neophodnu distancu od metar i po, nositi masku ako je potrebno, prati ruke sapunom ili koristiti vlažne maramice na bazi alkohola. Posebno je važno Izbjegavati posjete bolesnicima, naročito onim u bolnici, navodi dr. Bašić.

    Mjere samozaštite

    Postoji i niz mjera samozaštite, koje su za sve osobe. One, pored cijepljenja, mogu umanjiti rizik od obolijevanja. između ostalog, to su izbjegavanje pretrpanih i pregrijanih prostorija, najmanja distanca od metra od osoba koje kašlju i kišu, te izbjegavanje rukovanja i ljubljenja s njima, često pranje ruku sapunom i umivanje, korištenje papirnatih i vlažnih maramica na bazi alkohola, te njihovo odlaganje u otpad nakon korištenja, opće higijenske mjere u prostoru u kojem se boravi kao što su higijensko održavanje predmeta i površina, provjetravanje prostorija, ugodna temperatura.

    Mjere samozaštite su i izbjegavanje prehlađivanja i naglog rashlađivanja organizma i izlaganja prevelikim naporima, uz nošenje tople, suhe i udobne odjeće i obuće, obavezne kape i šala preko usta ako je suviše hladno, dobra fizička kondicija i ishrana obogaćena bjelančevinama, vitaminima i mineralima, uključujući boravak u prirodi, šetnju na čistom zraku, te na kraju - izbjegavanje poroka kao što su konzumiranje duhana i alkohola ili slično.





  • Gripa je sezonska bolest čiji dolazak svake godine iščekujemo dolaskom hladnijih dana i boravkom više vremena u zatvorenim prostorima.

     

    Kako se zaštititi?

    Epidemije sezonske gripe koje se javljaju skoro svake godine najčešće su uzrokovane virusom tipa A. Stalne manje promjene u antigenima virusa uzrokuju stalnu cirkulaciju virusa u prirodi, a kod većih promjena dolazi do novih podtipova.

    Prijenos virusa gripe

    Osnovni put prijenosa gripe je kapljični (zrakom). Virus se izlučuje kašljanjem, kihanjem i govorom. Zatvoreni prostori naročito su pogodni za njegovo širenje. Osim kapljičnim moguć je prijenos direktnim ili indirektnim kontaktom (rukama, preko predmeta i sl.) kada kapljice ili izlučevine iz nosa i grla dospiju na ruke ili druge površine i ako nečistim rukama dodirujemo svoja usta, oči ili nos.

    Odrasla osoba je zarazna tri do pet dana od početka bolesti, a djeca do sedam dana. Rijetko bolesnik može biti zarazan i duže vrijeme, do dvije sedmice.

    Simptomi

    Radi se o zaraznoj bolesti disajnog sistema koja se prenosi s osobe na osobu uglavnom kašljanjem, kihanjem i bliskim kontaktom uzrokovana virusom gripe. Svaka osoba bilo kog uzrasta može da se zarazi gripom. Od ostalih uobičajenih virusnih infekcija disajnih puteva od kojih su najčešće prehlade, gripa se razlikuje po naglom početku i razvoju simptoma bolesti (unutar 3-6 sati).

    Bolest u pravilu započinje vrlo naglo. Uz povišenu tjelesnu temperaturu, glavobolju, bolove u mišićima i zglobovima te osjećaj potpune klonulosti i nemoći mogu se, iako rjeđe, pojaviti još mučnina, povraćanje, gubitak apetita te probavne tegobe. Temperatura može biti izrazito visoka, veća od 40 Cº i često popraćena osjećajem hladnoće (groznicom) ili drhtavicom.

    U početku obično bolesnik nema simptoma vezanih za disajni sistem, no nakon dan-dva pojavljuju se grlobolja, otežano disanje na nos i suhi nadražajni kašalj. Temperatura obično ostaje povišena četiri do šest dana.

    Oporavak je relativno spor i dug. Kašalj, umor, bezvoljnost, slab apetit i slične tegobe mogu potrajati i nekoliko sedmica. Tako težak i potpuno razvijen oblik bolesti najčešće se susreće kod bolesnika koji prije nisu preboljeli gripu, odnosno kod onih koji nemaju nikakvu imunost na tada cirkulirajući tip virusa. Bolest tog tipa se, dakako, može pojaviti i u blažem obliku te katkad nalikuje običnoj prehladi.

    Gripa je i mnogo opasnija bolest koja može izazvati i po život ozbiljne komplikacije, pogotovo kod starijih osoba ili kroničnih bolesnika koji boluju od oboljenja srca i pluća.

    Liječenje

    Liječenje gripe sastoji se u mirovanju, nadoknadi tečnosti (topli napici), uzimanju sredstava protiv temperature i kašlja. Mjere i postupke za snižavanje temperature zovemo antipirezom, a uključuju trljanje alkoholom, odnosno primjenu hladnih obloga i tuširanje bolesnika te primjenu lijekova (antipiretika)

    Koristiti kapi za nos (ako je zapušen) kojima se smanjuju natečenost nosne sluznice i sekrecija (curenje iz nosa). No kako se brzo pojavljuju neželjeni popratni učinci, odnosno suhoća sluznice, kapi za nos treba racionalno upotrebljavati. Upotreba pastile za grlo ublažuju simptome bolesti.

    Antibiotici nisu učinkoviti jer je gripa VIRUSNA BOLEST

    Antivirusne lijekove treba koristiti samo po preporuci ljekara !

    Ljekaru treba otići samo ako temperatura traje duže od četiri, pet dana, ako postoji poremećaj disanja (teško disanje, ubrzano disanje, jak kašalj, bol u prsima) ili se javi vrtoglavica, povraćanje i proljev, te pojavi povišena temperatura ponovo, nakon poboljšanja stanja, a kod starijih osoba ili kroničnih bolesnika ako dođe do komplikacija bolesti..

    Što više unositi hranom dovoljno vitamina, naravno,oni ne sprječavaju prijenos virusa i nastanak infekcije, no povećanjem opće otpornosti utječu na lakše prebolijevanje bolesti

    Prevencija

    Nekoliko jednostavnih stvari o kojima svakodnevno treba voditi računa, kako bi se smanjio rizik od gripe:

    Vakcinacija

    Vakcinacija je jedina i najučinkovitija mjera prevencije gripe i njenih komplikacija!

    Vakcinacijom protiv gripe stječe se solidna zaštita od obolijevanja i mogućih, pa i fatalnih komplikacija. Zbog promjena koje se stalno dešavaju kod virusa gripe, sastav vakcine se svake godine mijenja, za svaku hemisferu ponaosob.

    Idealno vrijeme za vakcinaciju protiv gripe je u oktobru, odnosno u ranu jesen, prije širenja virusa gripe, budući da su potrebna dvije sedmice da se zaštitna antitijela razviju u tijelu. Međutim, vakcinacija se može provoditi i kasnije, sve dok virus gripe cirkulira.

    Vakcinacija se preporučuje:

    • Osobama starijim od 65 godina života
    • Osobama oboljelim od kroničnih bolesti kod kojih gripa može izazvati ozbiljne komplikacije (kronični kardiovaskularni, plućni, bubrežni bolesnici, dijabetičari, transplantirane osobe, osobe s patološkom pretilošću, osobe s oslabljenim imunitetom,osobe na dugotrajnoj aspirinskoj terapiji…
    • Zdravstvenim radnicima i ostalima koji sudjeluju u njezi bolesnika
    • Svima koji žele da smanje rizik od bolesti

    Osobe koje ne mogu dobiti vakcinu protiv gripe:

    • Djeca mlađa od 6 mjeseci
    • Osobe s teškim, po život opasnim alergijama na vakcinu/cjepivo protiv gripe ili bilo koji sastojak u cjepivu ( želatina, antibiotici ili drugi sastojci)
    • Potreban je oprez kod ljudi koji su alergični na jaja, i onih koji su imali Guillain-Barre sindrom
    • Osobe koje se trenutno ne osjećaju dobro

     

    Ostale mjere

              •Izbjegavati gužve, skupove i zatvorene prostore

    • Brisati maramicom nos i usta kad se kašlje i kiše
    • Nakon korištenja maramicu baciti u smeću
    • Prati ruke često sapunom jer to smanjuje rizik
    • Ako sapun i voda nisu dostupni, koristiti sredstva na bazi alkohola
    • Izbjegavati dodirivati oči, nos i usta jer rukom sa zagađene površine možete prenijeti virus u oči, usta ili nos.
    • Izbjegavati bliski kontakt s bolesnim ljudima – treba biti udaljen od bolesnika barem jedan metar
    • Ne posjećivati bolesnika ako nije neophodno.
    • Ako ste bolesni-ostanite kod kuće i ograničite kontakt s drugim osobama
    • Održavajte higijenu okoline-čišćenje, provjetravanje prostorija, dezinfekcija površina
  • Na teritoriji ZDK tijekom 46. tjedna ove, 2018. godine evidentirano je ukupno 823 osobe oboljele od akutnih respiratornih infekcije (ARI), te 79 influenci sličnih oboljenja (ILI), što je ukupno 74 evidentiranih oboljelih osoba više, nego u prethodnom, 45. tjednu ove godine.

    Najveći broj oboljelih evidentiran je i dalje u Tešnju (349 ARI i 14 ILI), te Visokom (260 ARI). Više od stotinu prijavljenih oboljelih ima samo još u Zavidovićima (81 ARI i 55 ILI), dok u Zenici, gradu u kojem živi više od trećine stanovnika ZDK, za sada ima registriranih 49 oboljelih (39 ARI i 10 ILI).

    Iz općina Doboj Jug, Usora i Žepče ni ovog tjedna nisu dostavljeni izvještaji, priopćeno je iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ).

    Tijekom perioda koji je s povećanim brojem oboljelih od gripe i sličnih respiratornih oboljenja, kako je već najavljeno, INZ objavljuje tjedne preglede broja oboljelih na svojoj web stranici.

    U Kantonalnoj bolnici Zenica niti tijekom 46. tjedna ove godine, na sreću, nije bilo hospitaliziranih slučajeva teške akutne respiratorne infekcije.

    Izvor: www.inz.ba