Gospodarstvo

BFC SEE: Nadzorna posjeta Verifikacione komisije Općini Žepče

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

U četvrtak, 21.03.2019. godine, upriličena je posjeta BFC SEE Verifikacione komisije Općini Žepče. Tom prilikom obavljen je razgovor s predstavnicima Općinske administracije, Općinskom načelnikom Matom Zovkom, Predsjedavajućim OV-a Muhamedom Jusufovićem, pomoćnicima Općinskog načelnika,  direktorom JP Komunalno, direktoricom i osobljem RAŽ-a te lokalnim privrednicima.

Posjeta je jedan od posljednjih koraka u procesu recertifikacije Općine po ovom prestižnom međunarodnom standardu.

Prema ocjeni evaluatora, Općina Žepče dokazala je ispunjenost od 90,3% kriterija BFC SEE standarda a koji podrazumijevaju: strateško planiranje, funkcionalnu kancelariju za lokalni ekonomski razvoj, javno-privatni dijalog, funkcionalan sistem izdavanja građevinskih dozvola, analitičku osnovu za podršku lokalnoj zajednici, aktivnosti na promociji ulaganja, predvidivost troškova i odgovorno upravljanje financijama, praćenje dinamike lokalnog tržišta rada i aktivan odnos prema utvrđenom stanju i potrebama, podršku razvoju poduzetništva te adekvatnu infrastrukturu i pouzdane komunalne usluge.

Općina Žepče je BFC certifikat dobila 2015. godine kada se svrstala u red prvih općina koje su i formalno pravno proglašene općinama s povoljnim poslovnim okruženjem u Bosni i Hercegovini

Sam proces recertifikacije provodio se u nekoliko faza: faza evaluacije, faza implementacije preporuka evaluatora, faza verifikacije. Posljednja faza – faza certifikacije je kruna procesa a nakon čega slijedi aktivan rad općinske uprave na održivosti uspostavljenih mehanizama.

Inače, BFC SEE predstavlja jedinstvenu inicijativu u regionu jugoistočne Europe, koja utiče na kreiranje brže i efikasnije administracije, koja treba da otkloni prepreke za ubrzani razvoj privrede, omogući bolje investicione rezultate i uvođenje novih tehnologija, kreiranje novih radnih mjesta i opću modernizaciju društva.

Finalna ocjena verifikatora očekuje se u naredna dva mjeseca, navode iz RAŽ

Cijene nafte porasle i prošlog tjedna

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Na svjetskim su tržištima cijene nafte blago porasle i prošlog tjedna, trećega zaredom, jer OPEC smanjuje proizvodnju, no veći rast cijena spriječile su naznake usporavanja rasta globalnog gospodarstva.

Na londonskom je tržištu cijena barela prošlog tjedna porasla 0,2 posto, na 67,30 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 0,9 posto, na 59,05 dolara.

Polovicom tjedna cijene nafte su dosegnule najviše razine u posljednja četiri mjeseca, zahvaljujući vijestima da se članice Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) i njezini partneri na čelu s Rusijom, pridržavaju lanjskog dogovora o smanjenju proizvodnje za 1,2 milijuna barela dnevno.

Tako je u četvrtak na londonskom tržištu cijena barela dosegnula 68,69 dolara, a na američkom tržištu 60,39 dolara.

No, u petak su cijene skliznule s tih razina nakon što je objavljen niz podataka koji ukazuju na slabljenje gospodarskih aktivnosti u SAD-u, eurozoni i Japanu, što bi moglo izazvati slabljenje potražnje za gorivom.

Od početka ove godine cijene su nafte porasle više od 20 posto, zahvaljujući OPEC-ovom smanjenju proizvodnje i američkim sankcijama na izvoz nafte iz Irana i Venezuele, prenosi SEEbiz.

Podršku tržištima pruža i nada ulagača da će SAD i Kina uskoro postići trgovinski dogovor, čime bi se prekinuo carinski rat koji je lani negativno utjecao na dva najveća svjetska gospodarstva.

S druge strane, rast cijena nafte upitan je zbog usporavanja rasta globalnog gospodarstva, što bi moglo izazvati slabljenje potražnje za naftom, ali i zbog rekordne proizvodnje u SAD-u.

Od početka prošle godine SAD je povećao proizvodnju za više od 2 milijuna barela dnevno, na rekordnih 12,1 milijun barela dnevno, što je dosad najviša razina proizvodnje jedne zemlje u svijetu.

Ipak, moguće je očekivati smanjenje proizvodnje u SAD-u, s obzirom na to da je u petak tvrtka Baker Hughes objavila da je prošloga tjedna broj aktivnih naftnih postrojenja u SAD-u smanjen peti tjedan zaredom.

Broj aktivnih postrojenja smanjen je za devet, na ukupno 824, što je njihov najmanji broj od travnja prošle godine.

Zbog očekivanja da će ove godine cijene nafte oslabiti u odnosu na lani, dio proizvođača planira srezati proizvodnju. No, ako cijene nafte porastu, te planove bi mogli i odgoditi.

Izvor: Fena 

Recesija u Europi, posljedice u BiH

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Dva od osam najvećih vanjskotrgovinskih partnera Bosne i Hercegovine su u recesiji, a treći bilježi znatan pad industrijske proizvodnje, što svima u zemlji treba biti svojevrsni alarm, upozoravaju stručnjaci.

Nakon Italije, Turska je nova zemlja koja je upala u recesiju. BiH s njom ima razmjenu od oko milijardu maraka, od čega se 325,5 milijuna odnosi na izvoz. U nju najviše izvozi masnoće, ulja, željezo i čelik, a uvozi strojeve, kotlove, odjeću, plastične mase i drugo.

Privreda ove zemlje je u četvrtom kvartalu prošle godine oslabila za 2,4 posto u odnosu na treći, priopćio je državni zavod za statistiku. U trećem kvartalu prošle godine pad je iznosio 1,6%, što znači da su se povezala dva tromjesečja s negativnim privrednim rastom, što je definicija recesije. Na nivou cijele 2018. godine ostvaren je privredni rast od 2,6%, što je najmanje od 2009. godine.

Zbog trgovinskog rata sa SAD došlo je do velikog pada vrijednosti turske lire, pa je uvoz poskupio. Valuta je oslabila za 30% prema dolaru prošle godine, što znači da je uvoz robe u Tursku poskupio za trećinu.

 

Prije nekoliko tjedana recesija je proglašena i u Italiji.

 

BiH je u ovu zemlju u 2018. godini izvezla robu i proizvode u vrijednosti od 1,36 milijardi maraka, što ovu članicu Grupe 7 stavlja na visoko treće mjesto zemalja u koje BiH najviše izvozi.

 

Najviše se izvozi u tarifi obuća i slični proizvodi, i to 321,7 milijuna KM, zatim drvo i proizvodi od drveta, kojeg je izvezeno 139 milijuna maraka, a zatim proizvodi od željeza i čelika s izvozom od 122,1 milijuna KM.

Faruk Hadžić, makroekonomski analitičar, za "Nezavisne" je kazao kako su posljedice izvjesne, jer BiH dosta zavisi od izvoza pa se tako bilo koje usporavanje ekonomije s kojom se surađuje automatski odražava i na nju. Sve je, upozorava on, usko povezano.

"Recesija po definiciji znači da dolazi do pada BDP-a, potrošnje i industrijske proizvodnje. To će automatski značiti pad potražnje za našim proizvodima. U kojoj mjeri - teško je reći, ali definitivno je da će do toga doći. Sve ovo može dovesti do usporavanja naše proizvodnje, a samim tim će se teže servisirati obaveze i isplaćivati plate, a ako nemamo plata za radnike, dolazi do pada potrošnje i kod nas", pojašnjava Hadžić.

 

S druge strane, tvrdi on, vlasti ne rade ništa kako bi se šteta smanjila, a mogle bi.

 

"Samo mjerama fiskalne politike možemo se oduprijeti ovakvim pojavama. Država bez obzira na recesiju može pomoći ekonomiju mjerama fiskalne politike. Treba raditi na rastu domaće potrošnje, a koja bi vodila rastu potražnje. Međutim, nismo sproveli suštinske reforme, a dobili smo i rast poreznih opterećenja. Ovo će sigurno biti veliki udarac za izvozne kompanije", zaključio je Hadžić.

 

U Vanjskotrgovinskoj komori BiH kažu kako je vrlo nezahvalno i preuranjeno govoriti o negativnim posljedicama za BiH, iako je moguće da do njih dođe, ako se ekonomije ovih zemalja ne budu oporavljale.

 

Kažu kako bi izvoz domaćih kompanija postao skuplji te bi moglo doći do otkazivanja suradnje s inostranim kupcima.

 

"Trenutno se u BiH ne može govoriti o posljedicama recesije naših trgovinskih partnera, ali moglo bi se razmatrati kako podići stope godišnjeg rasta na pet-šest posto, što bi omogućilo bolje zadovoljenje potreba bh. privrede i građana. Svakako da situaciju treba promatrati i napraviti strategiju u slučaju da se recesija nastavi i proširi, jer BiH nema ni analizu ni plan u slučaju najcrnjeg scenarija", poručili su iz Komore.

 

Izvor: Nezavisne

Kineski investitori preuzeli 28.000 kompanija u Evropskoj uniji

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

U izvještaju koji je objavila Evropska komisija piše da strani vlasnici kontroliraju gotovo tri posto kompanija u EU i 35 posto imovine, a zapošljavaju oko 16 miliona radnika.

Kineski investitori su 2007. godine imali većinsko vlasništvo u gotovo 5.000 kompanija u Evropskoj uniji, a za 10 godina taj broj je premašio 28.000.

Potpisan ugovor od 88,5 milijuna KM: Kinezi grade novu bolnicu u Doboju

 

Ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Alen Šeranić i direktor kompanije “China Sinofarm International Corporation” Li Kan potpisali su danas ugovor o izgradnji i opremanju nove zgrade bolnice u Doboju ukupne vrijednosti 88.568.717 KM bez PDV-a.

Prema idejnom projektu, nova bolnica je koncipirana u jednom, monolitnom objektu, koji je jasno funkcionalno podijeljen po katovima, prizemljem sa šest katova, priopćeno je iz Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske.

Nova bolnica je projektirana da dugoročno opslužuje oko 330.000 stanovnika dobojske regije Republike Srpske, te Zeničko-dobojskog kantona i Tuzlanskog kantona u Federaciji BiH.

Sve više stranih ulagača

Samo u 2017. godini ulagači iz Kine EU obavili su 114 akvizicija ili spajanja, a koncentrirani su u nekoliko sektora - IT, automobilskoj i aeronautičkoj industriji.

I ulagači iz Indije su u istom periodu znatno povećali broj firmi koje kontroliraju, i to sa 2.000 na 12.000, a ruski sa 1.600 na 12.000, prenosi portal Seebiz.

Na tradicionalne ulagače iz razvijenih ekonomija, kao što su Sjedinjene Američke Države, Kanada, Švicarska, Australija i Japan, otpada više od 80 posto imovine u stranom vlasništvu.

Izvoz u EU povećan za više od 10 posto

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Vijeće ministra BiH usvojilo je Analizu vanjskotrgovinske razmjene Bosne i Hercegovine za 2018. godinu, u kojoj se navodi da su glavne karakteristike u 2018. godini bile povećanje ukupne vanjskotrgovinske razmjene i rast izvoza.

Ukupna robna razmjena BiH u 2018. godine iznosila je 31,17 milijardi KM, od čega je vrijednost izvezene robe bila 11,9 milijardi KM, a uvezene robe 19,27 milijardi KM, te je zabilježen vanjskotrgovinski deficit od 7,37 milijardi KM.

Europska unija je i dalje naš glavni vanjskotrgovinski partner, tako do u ukupnom obimu robne razmjene sudjeluje sa 65,3%, a slijede zemlje CEFTA-e sa 13,7%, dok ostale zemlje sudjeluju sa 21%.

U odnosu na prethodnu godinu, zabilježen je rast ukupne robne razmjene s EU od 7,4%.

Izvoz u EU činio je 73% ukupnog bh. izvoza u 2018. godini i povećan je za 10,3%, a uvoz za 5,3%, dok je pokrivenost uvoza izvozom tijekom 2018. godine porasla za 3,5%. Trgovinski deficit sa zemljama EU smanjen je za 7,1%.

Tijekom 2018. godine najviše smo izvozili u Njemačku (1,74 milijarde KM), Hrvatsku (1,46 milijardi KM), Italiju (1,35 milijardi KM), Srbiju (1,25 milijardi KM), Sloveniju (1,06 milijardi KM), Austriju (1,02 milijarde KM), Crnu Goru (401,45 milijuna KM), te Tursku (323,22 milijuna KM).

akta.ba