Najveće plaće u Evropi imaju države koje su van Evropske unije

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Zanimljivo je primijetiti da su najveće plaće zapravo u zemljama koje se ne nalaze u Evropskoj uniji. Švicarci su apsolutni pobjednici i imaju plaću 4.370 eura, na drugom mjestu su Islanđani sa 3.568 eura, a na trećem Norvežani sa 3.309 eura.

Posljednja istraživanja kažu da se među zemljama u okviru Evropske unije najveća primanja imaju Danci sa 3.309 eura, zatim Luksemburžani sa 3.159 eura, a potom i Šveđani sa 2.570 eura. Nijemci imaju prosječna primanja oko 2.270 eura.

Najnižu plaću u Evropi imaju Moldavci sa 212 eura mjesečno, nešto više imaju Ukrajinci, 240 eura, a treći najniži su Bjelorusi sa 337 eura mjesečno.

Apsolutni lideri u u regiji po visini zarade su Slovenci sa prosječnom plaćom od 1.077 eura. Prosječna zarada u Hrvatskoj iznosi 832 eura mjesečno. Prosječna plaća u Crnoj Gori iznosi 512 eura, a iza su stanovnici Srbije sa prosječnom zaradom od 460 eura, Bosne i Hercegovine koji imaju 445 eura mjesečno, Sjeverne Makedonije koji imaju primanja u prosjeku 376 eura, kao i Albanci sa plaćom od 378 eura.

Prosječna plaća u Bugarskoj iznosi 457 eura, a nešto bolja situacija je u Rumuniji gdje su primanja 535 eura mjesečno.

Unatoč ekonomskoj krizi koja godinama potresa ovu državu značajno višu plaću od nas na Balkanskom poluotoku imaju Grci i ona iznosi 917 eura, prenosi portal Poslovne novine.

Od ljeta strože kazne za prometne prekršaje u Hrvatskoj

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Vlada Republike Hrvatske predložila je promjene Zakona o sigurnosti prometa na cestama kojima bi drastično povećala kazne za nepoštivanje propisa.

Novost je oduzimanje vozila za osam teških prekršaja. Stručnjaci upozoravaju da je od samog zakona važnija njegova provedba.

Ubuduće dobro razmislite je li se čuo klik kada ste zavezali pojas. Umjesto dosadašnjih 500, za taj ćete propust platiti duplo - 1.000 kuna. Za korištenje mobitela u vožnji umjesto 500, platit ćete 1.500 kuna.

Stručnjaci izmjene pozdravljaju.

"Smisao ovih kazni je da se poveća svijest kako je to važno i korisno. Važnija od same kazne je izvjesnost kažnjavanja. Malo koriste te veće kazne ako ne budu učinkovitije kontrole", smatra prometni stručnjak Željko Marušić.

Za vožnju u suprotnom smjeru, za vožnju 50 kilometara više od dopuštene u naselju, za odbijanje alkotesta i vožnju s više od promilom i pol pod zabranom te namjerni prolazak kroz crveno - mogli biste ostati bez vozila.

"Propisuje se mjera oduzimanja vozila kao sredstva počinjenja prekršaja kako bi se vozačima koji uporno ponavljaju najteže prekršaje oduzelo sredstvo počinjenja i važno je naglasiti da bi se vozilo privremeno, do odluke suda, oduzelo vozaču koji je već dva puta pravomoćno kažnjen te ponovno učinio neko od najtežih prekršaja", kaže ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.

Zbog ove će odredbe vlasnici vozila morati dobro razmisliti kome u ruke daju volan svog automobila...

"Ako se automobil pretvori u oružje, u sredstvo za ubijanje tada ga se treba oduzeti, neovisno o tome tko je vlasnik. Pa onda neka vlasnik u građanskoj parnici traži povrat sredstava", rekao je Marušić.

Ali bez automobila mogli biste ostati i ni krivi ni dužni, ako policija procijeni da im treba, primjerice za potjeru. Baš kao u filmovima, moći će vam ga uzeti sukladno danas izmijenjenom Zakonu o policijskim ovlastima.

 

Novi Zeland - Napadač na džamije optužen za 50 ubojstava

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna
Foto/South China Morning Post

Novozelandska policija proširila je optužnicu protiv australskog državljanina Brentona Tarranta (28) koji je u napadu na dvije džamije u Christchurchu ubio 50 ljudi.

Tarrant je prvotno optužen za ubojstvo, a sudac je rekao kako će se broj optužnica neizbježno povećati. Sada je optužen za 50 točaka optužnice za ubojstvo i 39 optužbi za pokušaj ubojstva, prenosi Al Jazeera Balkans.

Australac se prvi put na sudu pojavio u subotu, 16. ožujka. Nije se izjasnio o krivnji, niti je zatražio puštanje uz kauciju.

Tarrant je 15. ožujka ušao u džamiju Al Nnoor, u vrijeme molitve, te je otvorio paljbu. Ispalio je više od 100 hitaca samo unutar džamije. Sa sobom je imao najmanje šest pušaka.

Napadač je potom sedam minuta vozio do sljedeće džamije u predgrađu Linwood u kojoj je nastavio svoj masakr.

Tarrant je 36 minuta nakon prve dojave o napadu uhićen u vozilu u kojemu je, prema policiji, bilo improviziranih eksplozivnih naprava.

Napad, koji je premijerka Jacinda Ardern opisala kao teroristički čin, najgori je mirnodopski zločin na Novom Zelandu koji je podigao sigurnosnu prijetnju na najviši nivo, prenosi FENA. 

Kosovo zabranilo igre na sreću

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Republika Kosovo zatvara sve kockarnice i kasina, tako je odlučila Skupština Kosova usvajanjem Zakona o zabrani igara na sreću ubrzanom procedurom, na izvanrednoj sjednici.

Ovome zakonu su doprinijela dva nedavna ubojstva u kosovskim kasinima.

Predsjednik Skupštine Kadri Veselji prije glasanja kazao je da se ovim zakonom trebaju zatvoriti i igre na sreću i Lutrija Kosova, što su tražili i pojedini poslanici, a kako bi kasnije Vlada izradila sasvim novi zakon o Lutriji Kosova.

 

Iako je na samom početku rasprave o ukidanju igara na sreću djelovalo da sve parlamentarne grupe podržavaju nacrt zakona kojeg je izradila Vlada Kosova, Nait Hasani iz vladajuće Demokratske partije Kosova izrazio je zabrinutost za to što se zakonom ukidaju sve igre na sreću a ne i Lutrija Kosova čime se, kako je on rekao, stvara monopol.

U vezi s tim pojedini ostali poslanici kritizirali su Skupštinu zašto se vrši pokušaj da se ovaj zakon usvoji ubrzanom procedurom, ukazujući na to da se u tom smislu mnogu desiti mnogi propusti.

Oni su također izrazili zabrinutost da bi funkcioniranjem samo Lutrije Kosova sve ostale igre na sreću mogle podugovorno raditi za Lutriju Kosova čime se ne rješava problem obustavljanja rada Igara na sreću.

Dva ubojstva koja su se nedavno dogodila u kosovskim kasinima natjerala su kosovske institucije da reagiraju i pokrenu inicijativu o zatvaranju svih kasina i kockarnica na Kosovu.

Rasprava o nacrtu Zakona o zabrani igara na sreću na izvanrednoj sjednici u Skupštini Kosova sazvana je na zahtjev premijera Ramuša Haradinaja.

Kako je Haradinaj prilikom predstavljanja zakona rekao, cilj je jačanje javne sigurnosti.

Iz Vlade su prethodno rekli da bi ovaj zakon trebao da utječe na smanjenje kriminala i jačanje javne sigurnosti, a zamijenit će raniji Zakon o igrama na sreću.

U "igre na sreću" inače spadaju kasina, sportske kladionice, igre na automatima i bingo tombola u zatvorenim lokalima, osim Lutrije Kosova koja će i dalje raditi.


U memorandumu objašnjenja Vlade Kosova, navodi se da su igre na sreću "više nego što su doprinijele rješavanju ekonomskih i socijalnih problema građana, izazvale probleme u njihovim porodicama i društvu u cjelini", što je doprinijelo i do "uzastopnih incidenata s fatalnim epilogom".

Na Kosovu trenutno posluje 280 kladionica, dok se aparati nalaze na 130 lokacija.

Iz Udruženja igara na sreću, međutim, kažu da se pod jakim pritiskom politike i određenih interesnih grupa, ova industrija predstavlja kao da je "nešto najgore što se desilo zemlji", te da se umjesto stvaranja veće sigurnosti, radi na omalovažavanju ove aktivnosti što je za njih neprihvatljivo.

Oni tvrde da će oko 50 milijuna eura biti van opticaja na Kosovu, da će budžet Kosova biti manji za 20 milijuna eura, da će oko 4.000 porodica biti bez mjesečne plate od 400 eura, te da će to doprinijeti i većoj nezaposlenosti.

Izvor: Amra Zejneli LoxhaRSE

 

Austrija uvodi digitalni porez velikim internetskim kompanijama

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Austrija je najavila da će uvesti novi porez velikim internetskim kompanijama poput Googlea i Facebooka nakon što nije prošao plan uvođenja digitalnog poreza na razini Europske unije, priopćila je austrijska vlada.

Njime se planira od 2020. godine oporezivati prihodi kompanija od internetskog oglašavanja i to po stopi od 5 posto. Taj porez plaćat će digitalne kompanije s globalnim godišnjim prihodima od najmanje 750 milijuna eura, od čega najmanje 25 milijuna eura ostvaruju u Austriji.

- Očekujem da će nam se pridružiti mnoge zemlje članice u oporezivanju internetskih divova. To je korak prema većoj razini pravednosti - rekao je u srijedu austrijski kancelar Sebastian Kurz na novinskoj konferenciji na kojoj je predstavio zakon koji tek treba odobriti parlament.

Trenutno te kompanije plaćaju u prosjeku 0,8 posto poreza, prenosi SEEbiz.

Francusko-njemački prijedlog za uvođenjem europskog digitalnog poreza propao je na sastanku europskih ministara financija u ožujku, budući da su zemlje poput Irske, Švedske i Danske uskratile svoju podršku. Plan je također uključivao limit od 750 milijuna eura prihoda, no predložena porezna stopa bila je 3 posto.

Kao dodatak porezu na internetsko oglašavanje, austrijska vlada planira uvesti i oporezivanje privatnog najma koji se nudi na platformama poput Airbnba. Platforme će morati poreznim vlastima dati podatke o transakcijama koje dogovore stanodavci te će biti odgovorne ako oni ne plaćaju porez.

Popis prosječnih plaća svih članica Europske unije

Korisnička ocjena: 5 / 5

Zvjezdica aktivnaZvjezdica aktivnaZvjezdica aktivnaZvjezdica aktivnaZvjezdica aktivna
 

Popis prosječnih plaća svih članica Europske unije Danska na vrhu, Bugarska na dnu!

To su podaci o prosječnoj neto plaći u 28 članica Europske unije u 2018. godini koje je objavio poduzetnik Reinis Fischer koja je obuhvatila i podatak za Hrvatsku.

Popis prosječnih plaća u 2018., od Bugarske koja ima najmanju prema Danskoj koja ima najvišu, donosi RTL.

28. Bugarska - 457 eura

27. Rumunjska - 565 eura

26. Mađarska - 635 eura

25. Litva - 639 eura

24. Latvija - 738 eura

23. Slovačka - 748 eura

22. Poljska - 752 eura

21. Hrvatska - 802 eura

20. Češka - 873 eura

19. Grčka - 917 eura

18. Portugal - 925 eura

17. Estonija - 957 eura

16. Malta - 1.021 euro

15. Slovenija - 1.062 eura

14. Cipar - 1.658 eura

13. Španjolska - 1.749 eura

12. Italija - 1.758 eura

11. Belgija - 1.920 eura

10. Ujedinjeno Kraljevstvo - 1.990 eura

9. Nizozemska - 2155 eura

8. Francuska - 2.225 eura

7. Njemačka - 2.270 eura

6. Austrija - 2.324 eura

5. Irska - 2.479 eura

4. Finska - 2.509 eura

3. Švedska - 2.570 eura

2. Luksemburg - 3.159 eura

1. Danska - 3.270 eura.

 

 

Stranica 3 od 13