Europski parlament usvojio kontroverzni zakon o autorskim pravima na internetu

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Europski parlament izglasao je preliminarnu verziju zakona o autorskim pravima na internetu, među kojima je i kontroverzni član 13 koji je prethodno izazvao velike debate.

Član 13. Zakona o autorskim pravima na internetu obavezuje platforme poput Facebooka, YouTubea i Twittera da filtriraju sadržaje koje korisnici postavljaju i provjeravaju da li je došlo do kršenja autorskih prava. 

Nacrt zakona usvojen je s 348 glasova za, 274 protiv i 36 suzdržanih. Države članice EU sada formalno trebaju odobriti ovaj zakon.

Prema ovoj rezoluciji, platforme društvenih medija morat će osigurati da preneseni sadržaj ne krši pravila o autorskim pravima, kompanijama će biti potrebni ugovori o licenciranju s nosiocima prava, a neprofitne organizacije moći će koristiti podatke u istraživačke i obrazovne svrhe.

Postojeći europski zakon o autorskom pravu datira još od 2001. godine kada tehnološki divovi poput Googlea i Facebooka nisu imali toliki utjecaj na društvo kao danas. Dužnosnici EU svjesni su činjenice da puno materijala koji su zaštićeni autorskim pravima završi na internetu, a da ne bude plaćeno izvornim vlasnicima, a Europski sud pravde već dugo poziva na njegovu modernizaciju u skladu s digitalnim vremenom.

Član 13. ovog zakona kontroverzan je jer se dugo vremena vode žestoke rasprave. Novom zakonu žestoko se protive Google i Facebook koji dijeljenjem sadržaja dobivaju prihode od reklama te zagovornici slobodnog interneta koji strahuju da će tom mjerom doći do njegovog ograničavanja. Izdavači i umjetnici bili su za donošenje ovog zakona, jer smatraju da će tako osigurati da autori, umjetnici i novinari budu plaćeni za svoj rad.

Od sada bi platforme trebale biti odgovorne za sadržaj koji će trebati biti dijeljen u skladu s autorskim pravom. Prijenos djela u svrhu kritike, osvrta, ilustracije, karikature i parodije je zaštićen, čime se osigurava da će memeovi i GIF-ovi, sadržaj koji se temelji na tuđim djelima, biti i dalje dostupni na internet platformama, prenosi portal Klix. 

 

 

Rusija usvaja kazne za širenje lažnih vijesti: Cenzura ili regulacija?

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Ruski parlament usvojio je nove kazne za lica koja uvrijede vlasti na internetu ili šire lažne vijesti, unatoč upozorenjima kritičara da bi takva odluka otvorila put direktnoj cenzuri neslaganja u državi.

 

Prijedlozi kazni, koje predsjednik Rusije Vladimir Putin treba da potpiše prije nego što postanu zakon, dobili su veliku podršku u Savjetu Ruske Federacije, nekoliko dana nakon što su tisuće ljudi protestirale zbog pooštravanja ograničenja na internetu.

 

Podrška Putinu opala je na oko 64 posto u posljednjih nekoliko mjeseci, ali mu opozicija ne predstavlja veću prijetnju zbog oštrih zakona o protestima i izbornog zakona, kao i onemogućenog pristupa državnoj televiziji.

 

Jedan od prijedloga zakona predviđa kazne u iznosu do 1.525 dolara zbog iskazivanja javnog nepoštovanja države, vlasti, javnosti, ruske zastave i Ustava na internetu, a oni kojima to nije prva kazna mogu biti kažnjeni zatvorom u trajanju do 15 dana.

 

Drugim prijedlogom vlasti bi dobile ovlasti da blokiraju internet stranice ako one ne odgovore na zahtjev i uklone informacije koje država smatra činjenično netočnim.

 

Pojedinci bi zbog širenja netočnih informacija na internetu bili kažnjeni novčano iznosom do 6.100 dolara.

 

Savjet za ljudska prava i grupe od nekoliko stotina pisaca, pjesnika, novinara i aktivista pozvali su jučer Savjet Ruske Federacije da odbaci ovakav prijedlog zakona.

 

Član Savjeta Ekaterina Šulman izjavila je da se novi zakon preklapa s postojećim zakonom i da se njegov tekst može primijeniti proizvoljno jer je neodređen.

 

Ugledne ličnosti iz kulture objavile su pismo u kojem zakone opisuju kao "neustavnu otvorenu deklaraciju uspostavljanja direktne cenzure u zemlji".

 

Iz Kremlja su odbacili navode da je novi zakon ravan cenzuri.

 

"Štaviše, sfera lažnih vijesti, uvreda i slično prilično je oštro regulirana u mnogim zemljama svijeta, uključujući Europu. Stoga je neophodno da se isto učini i u našoj zemlji", rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

 

Izvor: Federalna.ba/Srna

Težak poraz Therese May: Izgubila je kontrolu nad Brexitom, napuštaju je ministri

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Britanski parlamentarci izglasali su u ponedjeljak navečer preuzimanje kontrole u Donjem domu parlamenta nad britanskim izlaskom iz Europske unije, u potezu bez presedana kojim žele doći do većine za bilo koju opciju izlaska Britanije iz članstva u EU. 

Glasanjem u kojemu je 329 glasova bilo 'za', a 302 'protiv' amandmana koji su poduprli zastupnici iz različitih stranaka, vlada premijerke Therese May doživjela je poraz.

Trojica ministara, Richard Harrington, Alistair Burt i Steve Brine, izišla su iz vlade želeći glasati za ovaj prijedlog.

Theresa May je pokušala spriječiti poraz nudeći parlamentarcima seriju glasanja o alternativama Brexita, koje bi organizirala vlada.

Po njezinim je riječima omogućavanje parlamentarcima da preuzmu agendu u Donjem domu uspostavilo "presedan koji nije dobrodošao".

Danas će se glasati

Takozvana indikativna glasanja trebala bi se održati u srijedu.

Prema ishodu glasovanja parlamentarci će moći glasovati za seriju opcija, koje će vjerojatno uključiti i glasanje o "mekšem Brexitu" te o drugom referendumu. Ta su glasanja zamišljena kao testiranje volje parlamenta kako bi se, ako ništa drugo, vidjelo što vodi većinu.

BBC kao neke od opcija navodi povlačenje članka 50 i odustanak od Brexita, novi referendum, glasanje za premijerkin sporazum uz dodatak carinske unije, glasanje za premijerkin referendum uz dodatak carinske unije i pristupa jedinstvenom tržištu EU-a, glasanje o sporazumu o slobodnoj trgovini s EU-om ili pak glasanje o Brexitu bez sporazuma.

Odluke parlamenta

Premijerka May je kazala da ne daje nikakva jamstva da će se ona pridržavati njihove odluke.

No čelnik laburista Jeremy Corbyn, koji je također podupro amandman što ga je predložio konzervativac Sir Oliver Letwin, kazao je da vlada "mora ozbiljno shvatiti proces", dodavši da "vlada nije uspjela te da Dom mora, a vjeruje, i hoće uspjeti".

Po njegovim riječima, zastupnici će htjeti pronaći konsenzus o tome kako dalje, uključujući i moguće "potvrdno glasovanje" javnosti, za koje je premijerka ranije kazala parlamentarcima da ga ne želi jer bi se na listiću našlo pitanje o ostanku u Uniji.

Premijerka May nudila je prethodno da će vlada organizirati seriju glasovanja o alternativama Brexita, no pobornici prihvaćenog amandmana kazali su da ne vjeruju da će vlada dati zastupnicima pravo glasa o cijelom nizu opcija Brexita, piše Index. hr.

Trideset torijevaca stranke premijerke May glasalo je protiv vlade, uključujući i trojicu ministara, koji su se povukli sa svojih ministarskih dužnosti, prenosi  portal OSLOBOĐENJE. 

Britanski parlament odbacio prijedlog o Brexitu

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Britanski parlament odbacio je prijedlog o Brexitu koji je premijerka Theresa May dogovorila s Europskom unijom. 

Sporazum o Brexitu odbačen je s 242 glasova 'za' i 391 'protiv'. Premijerki je nedostajalo čak 149 glasova za usvajanje sporazuma, jer se 391 poslanik negativno izjasnio o prijedlogu sporazuma premijerke, prenosi Reuters.

May je zastupnicima prethodno poručila da glasuju za sporazum o Brexitu koji je dogovorila s EU-om ili riskiraju da Velika Britanija ostane u EU-u.
Britanska premijerka Theresa May izjavila je nakon glasanja u britanskom parlamentu, da "duboko žali" zbog odluke poslanika da odbace sporazum koji je sa EU postigla o izlasku Velike Britanije iz EU. O Brexitu će se glasati bez sporazuma, rekla je May nakon objave rezultata.

Velika Britanija bi službeno iz Europske unije trebala izaći 29. ožujka.

May je dodala i da ako produže član 50 Lisabonskog sporazuma, EU će željeti da zna što Britanija želi da postići s tim produženjem te je istakla da se poslanici sada nalaze pred "teškim izborom" što dalje da urade.

Lider Laburističke partije Jeremy Corbyn izjavio je da je vlada pobijeđena velikom većinom i da mora prihvatiti kako njihov sporazum nema podršku parlamenta te da je premijerka u potpunosti svjesna štete koju Brexit bez sporazuma može nanijeti.

"Vrijeme je za opće izbore", rekao je Corbyn .

Srbija uvodi doživotni zatvor

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Srbija će uvesti doživotni zatvor s mogućnošću uvjetnoga otpusta nakon 25 godina, rekao je predsjednik Srpskog udruženja za kaznenopravnu teoriju i praksu i član radne grupe za izmjene Kaznenoga zakonika Stanko Bejatović. 

''Uvjetni otpust bit će mogućnost, a ne obveza. To je međunarodni standard'', kazao je profesor Bejatović za Politiku.

Kaže kako će svaki osuđenik na doživotni zatvor moći poslije 25 godina provedenih iza rešetaka da napiše molbu, a hoće li biti i pušten na slobodu uz uvjet da ne ponovi kazneno djelo, odlučit će sud. Uvođenje doživotnog zatvora rezultat je potrebe za strožom kaznom kada je riječ o počiniteljima najtežih kaznenih djela, a obično su to zločini koji potresaju javnost, kao što su ubojstva djece.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić također je najavio pooštravanje sankcija za kaznena djela i uvođenje doživotnog zatvora za najteža kaznena djela.

Vučić je na tiskovnoj konferenciji nakon sjednice Vijeća za nacionalnu sigurnost protekli vikend izjavio kako od Europske unije očekuje potporu za pooštravanje domaće kaznene politike, ocijenivši da "ako Njemačka može imati kaznu doživotnog zatvora, zašto je ne bi mogla imati i Srbija".

Članice EU jednoglasno odbacile "crnu listu" EK

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

 

Članice Europske unije jednoglasno su odbacile prijedlog Europske komisije da na "crnu listu" stavi 23 države i teritorije.

Na listi se nalaze države za koje se vjeruje da nose visok rizik od pranja novca ili financiranja terorizma.

Članice su priopćile da taj prijedlog nije ustanovljen u transparentnom procesu, prenosi agencija AP.

Na listi su, između ostalog, države poput Saudijske Arabije, Sjeverne Koreje i Nigerije, ali i četiri američke prekomorske teritorije.

Taj spisak ima za cilj da se pojača nadzor i istrage o financijskim transakcijama iz tih zemalja i teritorija kako bi se pronašli sumnjivi tokovi novca.

Europska komisija će sada morati da napravi novu listu i uzme u obzir zabrinutosti država članica.

 

Stranica 4 od 13