Google lobira protiv potpune izolacije Huaweija

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Google je upozorio da ukoliko američka administracija krene naprijed sa sveobuhvatnom zabranom Huawei Technologies Co Ltd, to može ugroziti nacionalnu sigurnost.

Googleov potez dolazi nakon što su dvije vodeće svjetske ekonomije povećale carine u borbi za ono što američki službenici nazivaju kineskim nepoštenim trgovinskim praksama.

Iako se očekuje da će sankcije kratkoročno naškoditi Huaweiju, stručnjaci kažu da bi to moglo natjerati kompaniju  i druge kineske kompanije, da postanu samostalne u razvoju novih tehnologija, čime se narušava dugoročna dominacija američkih kompanija kao što je Google.

Google je posebno zabrinut da mu više ne bi bilo dopušteno ažurirati svoj Android operativni sistem na Huaweijevim pametnim telefonima.

To bi, tvrde u Googleu, potaklo kinesku kompaniju da razvije vlastitu verziju softvera, izvijestio je FT navodeći ljude informirane o lobiranju koje dolazi iz Googlea.

Washington traži od evropskih saveznika da ne koriste Huaweijevu 5G tehnologiju iz sigurnosnih razloga.

Američka vlada tvrdi da Huawei pomaže Pekingu u špijunaži iako to ničim nisu dokazali.

Huaweijevo uvrštavanje na američku crnu listu vremenski se poklopilo s intenziviranjem trgovinskog rata između SAD-a i Kine.

Nakon višemjesečnih pregovora koji su propali prošlog mjeseca SAD je podigao carine na kineski uvoz vrijedan 200 milijardi dolara.

Kina je uzvratila podizanjem carina na 60 milijardi dolara vrijedan uvoz iz SAD-a.

Trgovinski rat je poremetio opskrbne lance i uzdrmao tržišta, prijeteći svjetskom ekonomskom rastu, prenosi PN

Počela rasprava o novom zakonu: Njemačka dolazi na Balkan po radnike

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Nacrt novog zakona o doseljavanju radne snage u Njemačku stigao je u njemački parlament, a u ponedjeljak je o samom sadržaju zakona održana i rasprava u Odboru za unutrašnje poslove Bundestaga.

Time je započela dugo očekivana procedura čiji je cilj da olakša odlazak radnika iz trećih zemalja u Njemačku i da smanji proceduralne korake kako bi se maksimalno skratilo vrijeme pribavljanja dokumentacije i dobivanja radne vize.

Što se tiče BiH, u nacrtu je istaknuto da bi bile olakšane odredbe koje se odnose na pristup njemačkom tržištu rada za zemlje zapadnog Balkana. Iako još nije jasno koju će konačnu formu zakon dobiti, s obzirom na to da je u nacrtu istaknuto da njemački Gornji dom ima određene rezerve, može se očekivati da će biti olakšan postupak dobivanja viza.

Na primjer, u nacrtu je istaknuto da dosadašnja iskustva pokazuju pozitivne efekte sada važeće odredbe o olakšanom pristupu njemačkom tržištu rada do 2020. godine, iz čega bi se moglo zaključiti da će dodatna olakšanja na kraju biti usvojena, pišu Nezavisne novine. 

"Imajući u vidu demografske i ekonomske tendencije u Njemačkoj, može se računati s tim da će i u budućnosti potreba za radnom snagu biti značajna, ne samo u oblastima visokokvalificirane i stručne radne snage. Prva preliminarna istraživanja pokazuju da je uredba postigla pozitivne efekte", istakli su oni.

U samom nacrtu je upozoreno da je u Njemačkoj broj upražnjenih radnih mjesta povećan na 1‚2 miliona, te da demografski trendovi ukazuju da će ovaj broj samo nastaviti rasti.

"U mnogim pogonima osjeća se manjak radne snage, posebno u oblasti zdravstva i njege. Manjak je i u područjima matematike, informatike, nedostaje naučnika i tehničara, ali i zanatlija. Ovo su sve veliki rizici za njemačku privredu. Njemačkoj ne nedostaju samo srednjoškolski apsolventi, već sve više i kvalificirani radnici u raznim zanimanjima", istaknuto je u uvodu nacrta.

Neke od mjera koje se predlažu odnose se na proširenje odredaba o dodatnom obrazovanju državljana trećih zemalja, olakšala bi se nostrifikacija diploma i privukli potencijalni novi zainteresirani radnici za njemačko tržište rada. Također, planirano je ubrzanje procesa dobivanja radnih dozvola, što je do sada za bh. državljane bio jedan od najvećih izazova s obzirom na dugo trajanje procesa.

"Cilj zakona o doseljavanju stručne radne snage je da stvori pravne preduvjete za ciljano i prema potrebama orijentirano jačanje procesa doseljavanja stručne radne snage, kako bi se ubrzalo priznavanje stranih diploma, bolja podrška učenju njemačkog jezika u trećim zemljama, izrada strategije zajedno s privredom kako bi se ciljanim mjerama pridobili radnici. Planirano je bolje reklamiranje, kao i efikasniji i transparentniji proces obrade zahtjeva", naglasili su oni.

S obzirom na to da će u narednom periodu uslijediti rasprava o nacrtu, može se očekivati da će konačni prijedlog na dnevni red doći na jesen.

Njemački mediji, pak, upozoravaju da bi brzina ovog procesa mogla zavisiti i o odnosima u Velikoj koaliciji u Njemačkoj između konzervativaca i socijaldemokrata, s obzirom na to da su nakon lošeg izbornog rezultata za Evropski parlament sve glasniji zahtjevi SPD-a da se Velika koalicija raskine i njemački predsjednik natjera da raspiše izvanredne izbore na jesen.

U tom slučaju moglo bi doći do odlaganja usvajanja konačnog teksta, a do tada će važiti sadašnja pravila.

Neke od predloženih mjera

  • Privlačenje potencijalnih novih zainteresiranih radnika
  • Planirano bolje reklamiranje
  • Efikasniji i transparentniji proces obrade zahtjeva
  • Proširenje odredaba o dodatnom obrazovanju državljana trećih zemalja
  • Olakšanje nostrifikacija diploma

Izvor: Akta.ba 

Švicarska kaznila pet najvećih svjetskih banaka

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Trgovci pet banaka koordinirali su u neformalnim razgovorima na internetu transakcije na tržištima deset valuta, uključujući dolar, euro, funtu, jen i franak, prema COMCO-u.

Najviša je kazna izrečena američkom Citigroupu, od 28,5 miliona franaka, a prate je britanski Barclays s 27 miliona franaka, te Royal Bank of Scotland s 22,5 miliona franaka.

Niže kazne odrezane su američkom JP Morganu, od 9,5 miliona franaka, te japanskom MUFJ-u, od 1,5 miliona franaka.

U dogovorima su sudjelovali i trgovci švicarskog UBS-a, ali je banka pošteđena kazne jer je obavijestila vlasti o kršenju propisa.

Istraga je obuhvatila i švicarski Credit Suisse, ali još nije završena, dodaju švicarski regulatori.

Europska komisija izrekla je kazne toj skupini banaka još prije tri tjedna, i to u ukupnom iznosu od 1,07 milijardi eura, piše portal Akta

Rezultati izbora za Europski parlament

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Gubici dviju najvećih europskih 'mainstream' stranaka, pučana i socijalista, uspjesi zelenih, liberala i populista te iznenađujuće dobar odaziv obilježili su izbore za Europski parlament u nedjelju, pokazale su izlazne ankete i prve projekcije rezultata.

Izlaznost od 51 posto, najviša u 20 godina, sugerira da se više od 200 milijuna građana EU odazvalo pozivu na izbore koji su se smatrali bitkom između populista i proeuropskih snaga.

Prema neslužbenim rezultatima izbora Hrvatsku će u Europskom parlamentu predstavljati po četiri zastupnika iz HDZ-a i SDP-a te po jedan s liste Hrvatskih suverenista, Mislava Kolakušića, Živog zida i Amsterdamske koalicije.

Projekcije pokazuju da su pučani (170 mandata) i socijalisti (147 mandata) ostali bez dovoljno ruku za formiranje većine u parlamentu sa 751 zastupnikom.  Obje su grupacije izgubile po četrdesetak mandata.

 Treća skupina po jakosti u novom sazivu bit će liberali (ALDE) sa 103 mandata, 34 više nego u prethodnom sazivu.

Zeleni su četvrti sa 71 mandatom, dvadeset više nego dosad.

Tri najveće populističke i krajnje desne grupacije mogu ukupno računati sa 171 mandatom ili 22,8 posto parlamenta. Ovakvi rezultati znače da će se pučani i socijalisti morati dogovoriti s liberalima za stvaranje sanitarnog kordona prema krajnjoj desnici.

Po zemljama, najviše je odjeknula pobjeda Nacionalnog okupljanja (RN), krajnje desne stranke Marine Le Pen, u Francuskoj. Le Pen je osvojila 24 posto glasova, jedan postotni bod više od Republike u pokretu (LREM) predsjednika Emmanuela Macrona.

U Italiji je Liga potpredsjednika vlade Mattea Salvinija pobijedila na europskim izborima s 27 posto glasova, pokazale su izlazne ankete televizije RAI. Druga je oporbena Demokratska stranka s 21 posto, a treći populisti Pet zvijezda s 18 posto.

 U Njemačkoj su stranke vodeće demokršćansko-socijaldemokratske koalicije CDU/CSU i SPD pretrpjele snažne gubitke, dok je Stranka zelenih s 21,8 posto ostvarila povijesno najbolji rezultat na nekim izborima na saveznoj razini. Suprotno njima, socijaldemokrati su s 15,4 posto ostvarili najgori rezultat u povijesti na nekim izborima.

 Krajnje desna Alternativa za Njemačku (AfD) je osvojila 10,4 posto glasova što je 3,3 posto više nego na posljednjim EU izborima, ali oko dva posto manje nego na parlamentarnim izborima 2017.

U oči upada i golema pobjeda mađarske vladajuće stranke Fidesz premijera Viktora Orbana kojoj se predviđa čak 53 posto glasova.

 Konzervativna Narodna stranka austrijskog kancelara Sebastiana Kurza pobjednik je izbora za Europski parlament u Austriji s 34 posto. Oporbeni socijaldemokrati dobili su 23,5 posto, a ekstremno desna Slobodarska stranka 17,5 posto.

 U Poljskoj je vladajuća stranka Prava i pravde (PiS) s 42,4 posto glasova tijesno pobijedila Europsku koaliciju, sastavljenu od Gradanske platforme koju je nekad vodio predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk i nekoliko drugih lijevih stranaka, koja je dobila 39 posto.

Izbornom kampanjom u Poljskoj dominirale su 'europske' teme poput uloge Katoličke Crkve u javnom životu, poljske uloge u holokaustu i prava homoseksualaca.

U Španjolskoj su socijalisti Pedra Sancheza nedugo nakon parlamentarnih pobijedili i na europskim izborima. Dobili su 28 posto glasova, a konzervativci iz Narodne stranke 17 posto.

Svoje mjesto u Europskom parlamentu dobili su i katalonski separatistički čelnici Carles Puigdemont i Oriol Junqueras, za kojima je Madrid izdao tjeralicu zbog pokušaja secesije.

 U Velikoj Britaniji, koja se donedavno nadala da na izbore neće ni morati, pobijedila je Stranka za brexit Nigela Faragea s 31 posto glasova ispred laburista s 19,1 i liberala s 18,9 posto glasova. Vladajući konzervativci tek su četvrti s 12 posto.

 U Grčkoj je oporbena stranka Nova Demokracija pobijedila na izborima za Europski parlament ispred vladajuće Sirize premijera Aleksisa Ciprasa. Pet televizijskih postaja tvrdi kako će Nova demokracija osvojiti između 32 i 34 posto glasova u usporedbi s između 24 i 26 koliko će ih dobiti Syriza, prenosi britanski Guardian.

 Vladajuću stranku su u nedjelju kaznili i Rumunji. Izlazne ankete pokazuju kako su vladajući socijaldemokrati (PSD) i oporbena Nacionalna liberalna stranka izjednačeni na 25,8 posto. To je velik udarac za vladajuće koji su na posljednjim izborima, onima za nacionalni parlament, osvojili nešto ispod 45 posto glasova.

Vladajući su izgubili i u Danskoj. Liberali, stranka desnog centra premijera Larsa Lokkea Rasmussena dobila je 20,6 posto, ali su bolji bili oporbeni socijaldemokrati s 23,6 posto.

 

May danas podnosi ostavku, otvara utrku za nasljednika

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Očekuje se da britanska premijerka Theresa May danas podnese ostavku s čela vladajuće Konzervativne stranke, otvarajući utrku unutar stranke za njenog nasljednika, ali ne i glasanje javnosti o novom čelniku zemlje.

Nije planirano da May održi javni govor danas, ali se očekuje da će potvrditi svoju ostavku u pismu Komitetu 1922 konzervativnih poslanika.

Ona je objavila namjeru da podnese ostavku u prošlom mjesecu, priznajući da nije uspjela privoliti parlament da odobri sporazum o britanskom napuštanju Europske unije.

- To što nisam uspjela da realiziram Brexit jeste i uvijek će biti uzrok mog najdubljeg žala - kazala je u emotivnom govoru May pred svojim uredom u Downing Streetu 24. svibnja.

May će nastaviti da obavlja premijersku dužnost do izbora novog konzervativnog čelnika među stranačkim poslanicima i članovima - u procesu koji bi mogao potrajati do dva mjeseca.

Bivši ministar vanjskih poslova Boris Johnson favorit je za njenog nasljednika.

Konzervativni euroskeptici, koji su bili nezadovoljni sporazumom koji je May postigla s EU, pozvali su na njenu ostavku.

Premijerka je potvrdila u ožujku da će podnijeti ostavku nakon što je parlament odbio po četvrti put njen sporazum s EU. Poslanici su glasali tri puta protiv sporazuma, a četvrti put glasanje nije ni održano zbog rastućeg protivljenja sporazumu.

U travnju je EU odobrila Britaniji šestomjesečno produženje roka za napuštanje bloka, u nadi da će poslanici pronaći put iz slijepe ulice. Novi rok za Britaniju da napusti EU je 31. listopad. 

Izvor: FENA

EU uvodi nova pravila u borbi protiv zagađenja plastikom

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Savjet EU usvojio je direktivu kojom se uvode nova ograničenja za određene plastične proizvode za jednokratnu upotrebu, a u skladu s novim pravilima do 2021. u EU će biti zabranjeni plastični tanjuri, pribor za jelo, slamke, štapići za balone i štapići za uši za jednokratnu upotrebu.

Nova pravila zasnovana su na postojećem zakonodavstvu EU o otpadu, ali idu i korak dalje, jer su stroža za proizvode i ambalažu koji su među deset najčešćih zagađivača europskih plaža.

Novim pravilima zabranjuje se upotreba određenih plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu za koje postoje alternative.

Istovremeno, uvedene su i posebne mjere za smanjenje upotrebe plastičnih proizvoda koji se najčešće odbacuju kao otpad. Jedan je od glavnih ciljeva ove direktive smanjenje količine plastičnog otpada koji se proizvodi u Europi.

Države članice postigle su dogovor da će do 2029. godine ostvariti cilj po kojem će biti sakupljano do 90 posto plastičnih boca, te da će do 2025. plastične boce morati da budu sačinjene najmanje od 25 posto materijala koji se reciklira.

Stranica 4 od 16