Poznati finalisti ovogodišnjeg izdanja Eurosonga

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Izraelski Tel Aviv bio je domaćin drugog polufinala Eurosonga 2019. U dvosatnom programu slušali smo natjecatelje iz osamnaest zemalja koji su pokušali izboriti preostalih 10 mjesta u finalu.


Prvih deset zemalja ušlo je u utorak u finalno natjecanje za pjesmu Eurovizije nakon prvog polufinala u Tel Avivu u kojem se za prolaz borilo 17 zemalja.  To su Češka, Grčka, Bjelorusija, Srbija, Cipar, Estonija, Australija, Island, San Marino i Slovenija uspjele su ući u finalno natjecanje koje se održava u subotu 18. svibnja u Tel Avivu.


Drugu polufinalnu večer otvorila je prošlogodišnja pobjednica, predstavnica Izraela, Netta Barzilai s pobjedničkom pjesmom "Igračka", dok je show zatvorila izraelska pjevačica i rekorderka kada je u pitanju Eurosong Dana International.


Za finale se borilo 17 zemalja među kojima su Crna Gora (grupa D mol, pjesma "Raj"), Slovenija (Zala Kralj & Gašper Šantl, pjesma "Sebi") i Srbija (Nevena Božović, pjesma "Kruna").


Prva je nastupila predstavnica Cipra Tamta koja je pjevala pjesmu "Replay". Rodila se i odrasla u Gruziji, a s 22 godine se preselila u Grčku.

Javnosti je postala poznata nakon učešća u showu "Super Idol" 2003. godine u Grčkoj, kada je osvojila drugo mjesto.

Posebna atrakcija bila je islandska grupa Hatari, čiji članovi su na bini bili s brnjicama na licu. Izveli su tehno pjesmu "Hatrið mun sigra" što u prijevodu znači "Mržnja će prevladati". Na bini su predstavili ropstvo, disciplinu, sadizam i mazohizam. Od samog saznanja da će se natjecati u ovom showu javnost je bila podijeljena, ali su izazvali veliki interes.


Portugalac Conan Osiris također je privukao veliku pažnju. O njemu su mediji pisali pitajući se da li je on inovativni genij ili smiješni pokušaj s obzirom na to da sam piše, komponira i pjeva.


Kada govorimo o susjednim zemljama, najprije su nastupili predstavnici Crne Gore, grupa D mol s pop pjesmom na engleskom jeziku "Heaven". Publiku su svojim nastupom raznježili i mlađahni Slovenci Zala Kralj i Gašper Šantil s numerom "Sebi".


Predstavnica Srbije Nevena Božović nastupila je deveta po redu s pjesmom "Kruna". Ona se 2007. godine također našla u takmičarskom dijelu dječjeg Eurosonga, a 2013. godine s grupom Moje tri.


U drugoj polufinalnoj večeri mjesto u finalu su osvojile : Sjeverna Makedonija, Holandija, Albanija, Švedska, Rusija, Azerbejdžan, Danska, Norveška, Švicarska i Malta.


Finale ovogodišnjeg 64. Izdanja Eurosonga održava se u subotu 18. svibnja u Tel Avivu.

 

Novi Zeland - Napadač na džamije optužen za 50 ubojstava

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna
Foto/South China Morning Post

Novozelandska policija proširila je optužnicu protiv australskog državljanina Brentona Tarranta (28) koji je u napadu na dvije džamije u Christchurchu ubio 50 ljudi.

Tarrant je prvotno optužen za ubojstvo, a sudac je rekao kako će se broj optužnica neizbježno povećati. Sada je optužen za 50 točaka optužnice za ubojstvo i 39 optužbi za pokušaj ubojstva, prenosi Al Jazeera Balkans.

Australac se prvi put na sudu pojavio u subotu, 16. ožujka. Nije se izjasnio o krivnji, niti je zatražio puštanje uz kauciju.

Tarrant je 15. ožujka ušao u džamiju Al Nnoor, u vrijeme molitve, te je otvorio paljbu. Ispalio je više od 100 hitaca samo unutar džamije. Sa sobom je imao najmanje šest pušaka.

Napadač je potom sedam minuta vozio do sljedeće džamije u predgrađu Linwood u kojoj je nastavio svoj masakr.

Tarrant je 36 minuta nakon prve dojave o napadu uhićen u vozilu u kojemu je, prema policiji, bilo improviziranih eksplozivnih naprava.

Napad, koji je premijerka Jacinda Ardern opisala kao teroristički čin, najgori je mirnodopski zločin na Novom Zelandu koji je podigao sigurnosnu prijetnju na najviši nivo, prenosi FENA. 

Europski sud pravde: Mora se znati točno vrijeme rada svakog radnika

Korisnička ocjena: 5 / 5

Zvjezdica aktivnaZvjezdica aktivnaZvjezdica aktivnaZvjezdica aktivnaZvjezdica aktivna

Europski sud pravde donio je odluku da članice EU moraju obavezati poslodavce da uspostave sustav kojim će se svakodnevno točno utvrditi radno vrijeme svakog radnika kako bi se poštovali svi zakoni o radu.


Odluka Europskog suda pravde donesena je u slučaju sindikata “Comissione Obreras” koji je od španjolskog ogranka njemačke “Deutsche Bank” tražio da uspostavi ovakav sistem.


Banka je tvrdila da, prema španjolskom zakonu, nije potrebno svakog mjeseca pratiti prekovremene sate.


Španjolski sud, koji je pitanja proslijedio višoj instanci u EU, priopćio je da 53,7 posto prekovremenih sati ne bude zabilježeno i da postojeći zakoni ne osiguravaju učinkovito poštovanje regulativa bloka o radnim satima, zdravlju ili sigurnosti radnika.


Europski sud pravde ističe da članice EU “moraju da od poslodavaca traže da uspostave objektivan, pouzdan i dostupan sustav koji će omogućiti svakodnevno mjerenje radnog vremena svakog od radnika”.


Prema regulativi EU o radnom vremenu, prosječno radno vrijeme u sedmodnevnom periodu ne smije prijeći 48 sati, uključujući prekovremeni rad, i da radnik ima pravo na minimalno 11 sati odmora u dvadesetčetverosatnom periodu.

Austrija uvodi digitalni porez velikim internetskim kompanijama

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Austrija je najavila da će uvesti novi porez velikim internetskim kompanijama poput Googlea i Facebooka nakon što nije prošao plan uvođenja digitalnog poreza na razini Europske unije, priopćila je austrijska vlada.

Njime se planira od 2020. godine oporezivati prihodi kompanija od internetskog oglašavanja i to po stopi od 5 posto. Taj porez plaćat će digitalne kompanije s globalnim godišnjim prihodima od najmanje 750 milijuna eura, od čega najmanje 25 milijuna eura ostvaruju u Austriji.

- Očekujem da će nam se pridružiti mnoge zemlje članice u oporezivanju internetskih divova. To je korak prema većoj razini pravednosti - rekao je u srijedu austrijski kancelar Sebastian Kurz na novinskoj konferenciji na kojoj je predstavio zakon koji tek treba odobriti parlament.

Trenutno te kompanije plaćaju u prosjeku 0,8 posto poreza, prenosi SEEbiz.

Francusko-njemački prijedlog za uvođenjem europskog digitalnog poreza propao je na sastanku europskih ministara financija u ožujku, budući da su zemlje poput Irske, Švedske i Danske uskratile svoju podršku. Plan je također uključivao limit od 750 milijuna eura prihoda, no predložena porezna stopa bila je 3 posto.

Kao dodatak porezu na internetsko oglašavanje, austrijska vlada planira uvesti i oporezivanje privatnog najma koji se nudi na platformama poput Airbnba. Platforme će morati poreznim vlastima dati podatke o transakcijama koje dogovore stanodavci te će biti odgovorne ako oni ne plaćaju porez.

Najveće plaće u Evropi imaju države koje su van Evropske unije

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Zanimljivo je primijetiti da su najveće plaće zapravo u zemljama koje se ne nalaze u Evropskoj uniji. Švicarci su apsolutni pobjednici i imaju plaću 4.370 eura, na drugom mjestu su Islanđani sa 3.568 eura, a na trećem Norvežani sa 3.309 eura.

Posljednja istraživanja kažu da se među zemljama u okviru Evropske unije najveća primanja imaju Danci sa 3.309 eura, zatim Luksemburžani sa 3.159 eura, a potom i Šveđani sa 2.570 eura. Nijemci imaju prosječna primanja oko 2.270 eura.

Najnižu plaću u Evropi imaju Moldavci sa 212 eura mjesečno, nešto više imaju Ukrajinci, 240 eura, a treći najniži su Bjelorusi sa 337 eura mjesečno.

Apsolutni lideri u u regiji po visini zarade su Slovenci sa prosječnom plaćom od 1.077 eura. Prosječna zarada u Hrvatskoj iznosi 832 eura mjesečno. Prosječna plaća u Crnoj Gori iznosi 512 eura, a iza su stanovnici Srbije sa prosječnom zaradom od 460 eura, Bosne i Hercegovine koji imaju 445 eura mjesečno, Sjeverne Makedonije koji imaju primanja u prosjeku 376 eura, kao i Albanci sa plaćom od 378 eura.

Prosječna plaća u Bugarskoj iznosi 457 eura, a nešto bolja situacija je u Rumuniji gdje su primanja 535 eura mjesečno.

Unatoč ekonomskoj krizi koja godinama potresa ovu državu značajno višu plaću od nas na Balkanskom poluotoku imaju Grci i ona iznosi 917 eura, prenosi portal Poslovne novine.

Od ljeta strože kazne za prometne prekršaje u Hrvatskoj

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Vlada Republike Hrvatske predložila je promjene Zakona o sigurnosti prometa na cestama kojima bi drastično povećala kazne za nepoštivanje propisa.

Novost je oduzimanje vozila za osam teških prekršaja. Stručnjaci upozoravaju da je od samog zakona važnija njegova provedba.

Ubuduće dobro razmislite je li se čuo klik kada ste zavezali pojas. Umjesto dosadašnjih 500, za taj ćete propust platiti duplo - 1.000 kuna. Za korištenje mobitela u vožnji umjesto 500, platit ćete 1.500 kuna.

Stručnjaci izmjene pozdravljaju.

"Smisao ovih kazni je da se poveća svijest kako je to važno i korisno. Važnija od same kazne je izvjesnost kažnjavanja. Malo koriste te veće kazne ako ne budu učinkovitije kontrole", smatra prometni stručnjak Željko Marušić.

Za vožnju u suprotnom smjeru, za vožnju 50 kilometara više od dopuštene u naselju, za odbijanje alkotesta i vožnju s više od promilom i pol pod zabranom te namjerni prolazak kroz crveno - mogli biste ostati bez vozila.

"Propisuje se mjera oduzimanja vozila kao sredstva počinjenja prekršaja kako bi se vozačima koji uporno ponavljaju najteže prekršaje oduzelo sredstvo počinjenja i važno je naglasiti da bi se vozilo privremeno, do odluke suda, oduzelo vozaču koji je već dva puta pravomoćno kažnjen te ponovno učinio neko od najtežih prekršaja", kaže ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.

Zbog ove će odredbe vlasnici vozila morati dobro razmisliti kome u ruke daju volan svog automobila...

"Ako se automobil pretvori u oružje, u sredstvo za ubijanje tada ga se treba oduzeti, neovisno o tome tko je vlasnik. Pa onda neka vlasnik u građanskoj parnici traži povrat sredstava", rekao je Marušić.

Ali bez automobila mogli biste ostati i ni krivi ni dužni, ako policija procijeni da im treba, primjerice za potjeru. Baš kao u filmovima, moći će vam ga uzeti sukladno danas izmijenjenom Zakonu o policijskim ovlastima.

 

Stranica 5 od 16