Gospodarski rast Europske unije se usporava u 2019. zbog globalnih neizvjesnosti

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Europsko gospodarstvo će šestu godinu zaredom i dalje rasti, ali će ukupna stopa rasta biti niža u odnosu na visoke stope rasta ostvarene posljednjih godina, a izgledi za budućnost podložni su velikoj neizvjesnosti, prognoze su gospodarskog rasta Europske unije, objavljene u četvrtak.

Usporavanje će biti izraženije nego što je predviđeno prošle jeseni, posebno u europodručju, zbog neizvjesnosti u globalnoj trgovini i djelovanja domaćih čimbenika u najvećim državama članicama, stoji u priopćenju Europske komisije.

Predviđa se rast BDP-a od 1,5 posto u Europskoj uniji te 1,3 posto u europodručju u 2019. godini, dok se za 2020. godinu prognozira rast od 1,7 posto u EU-u te 1,6 posto u europodručju.

Inflacija bi ove godine trebala iznositi 1,6 posto u Europskoj uniji te 1,4 posto u europodručju, te se blago povećati na 1,8 posto u EU-u i 1,5 posto u europodručju, u 2020. godini.

Zbog visoke razine neizvjesnosti ekonomski su izgledi nejasni i predviđanja su podložna negativnim rizicima, a na njih svakako utječu trgovinske napetosti, usporavanje gospodarskog rasta Kine te osjetljivost globalnih financijskih tržišta na nagle promjene u pogledu percepcije rizika i očekivanja rasta.

Kad je riječ o EU-u, Brexit i dalje predstavlja izvor nesigurnosti.

Na europsko gospodarstvo i dalje će povoljno utjecati poboljšanje uvjeta na tržištu rada, povoljni uvjeti financiranja i blago ekspanzivni smjer fiskalne politike kao i snažna domaća potražnja, čemu pridonosi i potpora fondova EU-a.

Rast bi se trebao postupno vratiti u drugoj polovini ove godine i u 2020. godini, stoji u priopćenju FENE. 

EU i Japan otvorili najveću zonu slobodne trgovine u svijetu

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Japan i Europska unija su u petak otvorili najveću zonu slobodne trgovine u svijetu, koja pokriva oko trećinu svjetske ekonomije.

Sporazum je i odgovor dvije strane na protekcionističke prijetnje, posebno one predsjednika SAD-a Donalda Trumpa, a obuhvaća područje s oko 635 milijuna ljudi.

- Europa i Japan šalju poruku svijetu o budućoj otvorenoj i poštenoj trgovini - napisao je u izjavi predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker.

- Naš sporazum pokazuje da je trgovina više od samih kvota i carina ili milijuna i milijardi... Radi se o vrijednostima, načelima i poštenju - dodao je on. To uključuje načela "rada, sigurnosti, zaštite klime i potrošača", rekao je.

- Ovaj sporazum ima sve to - rekla je europska komesarka za trgovinu Cecilia Malmström.

On uklanja carine i doprinosi globalnim pravilima, istovremeno pokazujući svijetu da oboje ostajemo uvjereni u prednosti otvorene trgovine. Obaveze iz Pariškog sporazuma o klimi također su uključene u sporazum, napomenula je Malmström.

Japan će, po sporazumu, ukinuti carine na 94 posto uvoza iz EU-a, uključujući i za 82 posto poljoprivrednih i ribarskih proizvoda.

Sporazumom se ukidaju japanske carine na sireve gauda i cheddar, koje iznose gotovo 30 posto, kao i na vino, koje se u prosjeku carini s 15 posto. Europska unija će sa svoje strane ukinuti carine na 99 posto uvoza iz Japana, javlja Al Jazeera.

Tijekom osam godina nakon početka primjene sporazuma bit će ukinute carine na japanske automobile, a u šest godina na televizore, što je posebno važno za Japan.

Dvije strane su politički dogovor postigle u lipnju, a njegova ratifikacija završena je u prosincu.

 

Sporazum je sklopljen u razdoblju napetosti u globalnoj trgovini, nakon što je Trump, između ostalog, uveo carine na uvoz čelika i aluminija i krenuo razmatrati carine za automobilsku industriju koje bi mogle pogoditi i EU, i Japan, prenosi FENA. 

 

Makedonija potpisala protokol o pristupanju NATO savezu

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna
 

Oko 4000 hrvatskih liječnika pokrenulo tužbe za neisplaćeni prekovremeni rad

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

 

Preman podacima Hrvatskog liječničkog sindikata (HLS), dosad je oko 4000 liječnika pokrenulo sudske tužbe tražeći da im se isplati razlika plaće zbog pogrešno obračunatih prekovremenih sati, u 400 slučajeva donesene su prvostupanjske presude, sve u korist liječnika, a u 150 i pravomoćne presude po kojima su bolnice dužne liječnicima isplatiti zaostala potraživanja.

Problem s obračunom isplate prekovremenih sati liječnika datira od 1. prosinca 2013. godine, odnosno otkad je na snazi Granski kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja. Zbog toga što im nisu adekvatno obračunavani dodaci na uvjete rada, odgovornost i znanstvene titule, procjenjuje se da bi u slučaju tužbi ukupna potraživanja liječnika od države mogla dosegnuti i dvije milijarde kuna.

"Prosječan iznos koji se potražuje po liječniku iznosi oko 80.000 kuna, kada se pribroje sudske pristojbe i troškovi vještačenja. No, ima liječnika koji su mjesečno odradili i po osam ili devet dežurstava, pa se njihova potraživanja penju na 150.000 kuna", izjavila je Hini predsjednica HLS-a Renata Čulinović Čaić.

 

Dodaje kako su samo u studenom i prosincu prošle godine podnesene 633 tužbe, a kod 1400 tužbi održane su prve sudske rasprave. Predsjednica sindikata ističe kako je vidljivo da se sudska praksa zadnjih mjeseci mijenja, kao u Splitu, gdje su ranije tužbe liječnika bile odbacivane, a sada se presuđuje u njihovu korist.

 

Podsjeća kako su se o načinu isplate dugova liječnicima bez sudskih tužbi pokušali dogovoriti s Ministarstvo, zdravstva, no to nije urodilo plodom.

 

"Zadnji razgovori s ministrima zdravstva i rada održani su prošle godine u siječnju i veljači, nakon toga se više nismo sastajali oko tog problema", kaže Čulinović Čaić. 

Također je istaknula kako su pojedini ravnatelji počeli na različite načine kažnjavati kolegice i kolege koji su podigli tužbe.

"Uskraćuju im stručno usavršavanje, odlaske na kongrese, ukidaju dežurstva i prijete na vrlo perfidan način, no trenutno ne mogu javno govoriti o kojim se ustanovama radi", istakla je Čulinović Čaić za Fenu. 

 

 

Papu Franju u Abu Dhabiju na misi dočekalo 135.000 katolika i muslimana

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Na desetke tisuća katolika i nekoliko tisuća muslimana sudjelovalo je u utorak u Abu Dhabiju na jedinstvenoj misnoj svečanosti koju je predvodio papa Franjo, prvi poglavar Katoličke Crkve koji je stigao na Arapski poluotok.


Oko 135.000 poštovalaca okupilo se na stadionu Zayed u Abu Dhabiju, glavnom gradu Ujedinjenih Arapskih Emirata, kako bi vidjeli papu koji je došao promovirati međuvjerski dijalog.


Na misi su bili prisutni ministrica za kulturu UAE Noura Al Kaabi i ministar za toleranciju šeik Nahjan bin Mubarak, koji su objavili sliku na Twitteru pred misu. Za vrijeme mise papa Franjo je govorio o Božjoj ljubavi. “Radost koju nam nitko u ovom svijetu ni pod kakvim okolnostima ne može oduzeti. To je radost koja nam daje mir ”, rekao je.


Prije dolaska na misu, papa Franjo je proveo jutro u katedrali sv. Josipa u Abu Dhabiju, gdje je govorio o svom velikom zadovoljstvu što "posjećuje male crkve koje su rasprostranjene po cijelom svijetu", prenose lokalni mediji.


Papa Franjo stigao je nedjelju u Abu Dhabi. Na početku zvaničnog dijela posjete Ujedinjenim Arapskim Emiratima dočekan je topovskom salvom i preletom vojnih aviona koji su ostavili žuti i bijeli trag, što su boje Vatikana. Papa je posjetu počeo dolaskom u predsjedničku palatu gdje je svečano dočekan dobrodošlicom od strane princa Abu Dhabija šeika Mohameda bin Zajeda Al Nahjan. Papa je posjetio i Veliku džamiju šeika Zayeda.


Poglavar Rimokatoličke crkve papa Franjo i veliki imam Univerziteta Al-Azhar u Kairu Ahmed al-Tayeb potpisali su historijsku "Deklaraciju bratstva". Papa Franjo je sudjelovao na međureligijskom skupu u Ujedinjenim Arapskim Emiratima u sklopu jačanja veza Vatikana s muslimanskim svijetom, prenosi Anadolija.


Tom prilikom papa i veliki imam al-Tayeb su na svečanoj ceremoniji u Abu Dhabiju potpisali "Deklaraciju bratstva", pozivajući na mir među državama, religijama i rasama.


U Deklaraciji se navodi da će zajedno poduzeti potrebne napore u okviru borbe protiv ekstremizma. Deklaraciju bratstva su potpisali u ime svih žrtava rata, progona i nepravde u svijetu.


"Odlučno izjavljujemo da religije nikada ne smiju poticati na rat, mržnju, neprijateljstvo i ekstremizam niti smiju poticati nasilje i prolijevanje krvi", navodi se u tekstu Deklaracije.


Papa Franjo je tijekom prve papinske posjete Arapskom poluotoku pozvao na okončanje ratova na Bliskom istoku.

Fena 

Zvizdić na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Denis Zvizdić boravit će 24. i 25. siječnja u Davosu, gdje će sudjelovati na godišnjem sastanku Svjetskog ekonomskog foruma.

Zvizdić će danas sudjelovati neformalnom okupljanju svjetskih ekonomskih lidera "Vrhunac ili preokret za Europu?" u Kongresnom centru Davos-Klosters.

Predviđeno je također da predsjedavajući Vijeća ministara BiH sutra prisustvuje panelu o zapadnom Balkanu "Stvaranje snažnih partnerstava za rast i mir na zapadnom Balkanu", priopćeno je iz Vijeća ministara BiH.

Podsjećamo, ovogodišnji sastanak Svjetskog ekonomski foruma (WEF) u Davosu bit će usredotočen na dugoročne globalne probleme poput klimatskih promjena, najavili su organizatori uoči skupa, a na kojem neće biti ključnih svjetskih vođa uključenih u trenutne krize.

Čelnici SAD-a, Francuske, Rusije i Kine neće biti među 3.200 sudionika koji će raspravljati o pitanjima kao što su napetosti između Washingtona i Pekinga, te onih s Moskvom i zapadnim vojnim saveznicima.

Američki predsjednik Donald Trump otkazao je dolazak u Davos zbog blokade vlade oko izgradnje zida na granici s Meksikom, dok njegov francuski kolega Emmanuel Macron ima posla s prosvjedima "žutih prsluka".

Međutim, summit poslovnih čelnika i političara u švicarskim Alpama okupit će predstavnike više od 100 zemalja, među kojima njemačku kancelarku Angelu Merkel, japanskog premijera Shinza Abea, predsjednika Izraela Benjamina Netanyahua i afganistanskog predsjednika Ašrafa Ganija.

- Ako pogledate uokolo, vidjet ćete da su svi zaokupljeni upravljanjem krizama - rekao je osnivač WEF-a Klaus Schwab novinarima u sjedištu organizacije nedaleko od Ženeve. Dodao je da u Davosu žele dugoročan pogled na to.

Davos bi trebao biti mjesto gdje se čelnici bave širim pitanjima, naglasio je Schwab, poput budućih učinaka sadašnje digitalne revolucije koji su sažeti u temu sadržaja ovogodišnjeg sastanka: "Globalizacija 4.0: Oblikovanje globalne svjetske arhitekture u doba četvrte industrijske revolucije".

Stranica 6 od 13