Danas je Međunarodni dan prijateljstva: Čuvajte svoje prijatelje!

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Međunarodni dan prijateljstva proglašen je 2011. godine od strane UN-a imajući na umu viziju da prijateljstvo među ljudima, zemljama, kulturama i individualcima može stvoriti uvjete mira i doslovno graditi mostove među zajednicama.


Svjetski dan prijateljstva je inicijativa koju je UNESCO predstavio Generalnoj skupštini UN-a još 1997. godine, a koja je definirala kulturu mira kao niz vrijednosti, stavova i akcija koje odbacuju sve vrste nasilja uz nastojanja da se spriječe mogući konflikti već u samim počecima.

Prijateljstvo nije definirano zakonskim normama, niti ima definiran rok trajanja. Ono se jednostavno dogodi kao posljedica različitih okolnosti i upravo zato je svako prijateljstvo posebno i predstavlja priču za sebe.


Nadamo se da svaki dan slavite prijateljstvo, ali neka to danas bude posebno.


Pravog prijatelja nije lako naći, zato ako imate makar jednog pored sebe budite zahvalni i iskoristite svaki trenutak da mu pokažete koliko ste sretni i koliko vam je stalo do prijateljstva, te koliko ga cijenite.


I najveći pisci i filozofi su govorili o prijateljstvu, zato baš danas obradujte svog prijatelja nekim od najljepših citata o prijateljstvu:

„Prijateljstvo se ne bira, ono biva ko zna zbog čega, kao ljubav.“ – Meša Selimović

„Nemoj hodati iza mene, možda te neću voditi. Nemoj hodati ispred mene, možda te neću pratiti. Samo hodaj pored mene i budi mi prijatelj.“ – Albert Camus

„Pravi prijatelj nikada ti neće popriječiti put, osim ako padaš.“ – Arnold Glasgow

„Radije bih hodala s prijateljem u mraku, nego sama na svjetlu.“ – Helen Keler


„Prijatelj je neko tko ti daje potpunu slobodu da budeš ono što jesi.“ – Jim Morrison


„Prijateljstvo je ista duša koja živi u dva različita tijela.“ – Aristotel

„Prijateljstvo nam pokazuje da ni u jednoj tuzi ni radosti nismo sami.“ – Pam Brown

„Jedna jedina ruža može biti moj vrt, a jedan jedini prijatelj, moj svijet.“ – Leo Buscaglia

„Prijateljstvo obilježi život čak dublje od ljubavi. Ljubav se može pretvoriti u opsesiju, a prijateljstvo uvijek ostaje na dijeljenju.“ – Elie Wiesel

„Mnogi ljudi se žele voziti s tobom u limuzini, ali sve što ti želiš je neko ko će se voziti s tobom u autobusu kada se limuzina pokvari.“ — Oprah Winfrey

„Prijatelj je onaj koji te poznaje kakav stvarno jesi, shvaća što si prošao, prihvaća što si postao i još uvijek ti dopušta da rasteš.“ – William Shakespeare

Srbi grade crkvu kod Maglaja, pomogli i Bošnjaci

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Kako poše N1 BiH, nekadašnji mještani naselja Gornji Rakovac kod Maglaja, okupljeni u Zavičajno udruženje Gornjih Rakovčana - "Ognjište Rakovačko", pristupili su obnovi lokalne Crkve Rođenje Presvete Bogorodice, čija je izgradnja zaustavljena 1995. godine, kada je ovo selo sa 430 kuća spaljeno, a stanovništvo protjerano.

Predsjednik Zavičajnog udruženja Davor Vidaković rekao je da je obnovi crkve prethodila želja nekolicine nekadašnjih mještana - školskih drugova da obnove lokalno molitvište, da bi nastavili tradiciju okupljanja dugu oko 200 godina.

On navodi da se molitvište organizuje drugu nedjelju po Đurđevdanu, između 15. i 20. svibnja u zavisnosti od godine, i da spada u red većih i poznatijih u tom kraju uz molitvišta na Ozrenu, Tumarama i Bočinji.

"Prije tri mjeseca organizirana je akcija kojoj se odazvalo oko pedeset ljudi da se nekadašnji prostor molitvišta okrči od rastinja, a očisti oskrnavljeni crkveni objekat kojeg su povremeno koristili ovčari i stočari", kaže Vidaković.

On ističe da se poslije 24 godine na ovogodišnjem molitvišu, održanom 19. svibnja, okupio veliki broj nekadašnjih mještana, što je bilo podstrek za obnovu crkve čija je izgradnja započela 1988. godine.

"Mnogi nas pitaju zašto gradimo crkvu gdje ne živi niko. Fizički možda i ne živi, ali su mještani duhovno vezani, a poneki od nas obiđu nekadašnja ognjišta i isplaču se kada vide kako sve to sada izgleda", kaže Vidaković i dodaje da se izgradnja realizira uz blagoslov Njegovog preosveštenstva episkopa zvorničko-tuzlanskog Fotija.

Prema njegovim riječima, primarni cilj je da se narod svake nedjelje okuplja i druži, a procjene su da bi crkveni objekat mogao biti osveštan već naredne godine, ukoliko se održi dosadašnji tempo izvođenja radova.

"Pozitivno je i važno što smo se ponovo okupili. Ozidali smo oltar. Već sastavljamo krov. Zvonik je izidan. Izliven časni presto, urađena oltarska apsida, veći zahtjevni radovi su urađeni. Imamo razgovore za unutrašnju i vanjsku malteražu. Struja je razvedena i doveli smo vodu", kaže Vidaković i poručuje da su dobrodošli svi koji hoće da pomognu.

On napominje da je izričit i istrajan da se u ovu priču ne uplete politika.

"Crkvu gradimo narodu. Namjera nam je da po izgradnji barem tri do pet puta godišnje bude služena liturgija. Da se organizira slava crkve i molitva. Da, osim parastosa, bude vjenčanja i krštenja, da bi crkva ponovo bila simbol rađanja i života u ovom kraju koji je zamro 1995. godine", naglašava Vidaković.

On kaže da su se u Gornji Rakovac vratile svega dvije porodice od nekadašnjih 430 kuća, kao i da su obnovljene četiri kuće koje vlasnici posjećuju vikendom i zahvaljujući kojima taj kraj nije zarastao.

Vidaković je istakao da su tokom početnih radova na izgradnji crkve nesebičnu pomoć, dajući na korištenje struju i mješalicu, pružile prve komšije Bošnjaci, a načelnik općine Maglaja Mirsad Mahmutagić intervenirao je da se popravi putna infrastruktura.

On ocjenjuje da su zahtjevi prema maglajskoj administraciji realni i da očekuje podršku i u postavljanju prometnih tabli koje će usmjeravati prema Gornjem Rakovcu, kao i uređenje putne infrastrukture. Vidaković je najavio i realizaciju projekta obnove deset porušenih kuća i naveo da je u tom pravcu uspostavljena komunikacija sa predstavnicima OEBS-a.

(N1 BiH)

 

BiH na 34. mjestu liste najskupljih zemalja

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Najskuplja zemlja u Europi, prema najnovijim podacima Eurostata, je Island.

Cijene u toj zemlji su prošle godine bile čak 56 % više od europskog prosjeka. Druga na listi je Švicarska, a treća Norveška.

Tako pizza u islandskom restoranu košta oko 17 eura, čaša vina oko deset, a pivo sedam eura.

Večera za dvoje je oko 85 eura, flaša vina u prodavaonici je 17 euro, a paket jaja pet euro.

Ipak, prosječna bruto plaća stalno zaposlene osobe na Islandu iznosi oko 4,5 tisuća eura.

Stanarina manjeg stana u centru Rejkjavika iznosi 1,3 tisuća eura mjesečno.

Kada je u pitanju regija, najskuplja je Hrvatska, gdje je voda oko 2,5 eura.

Slovenija se nalazi na 19. mjestu, Crna Gora je na 30, a slijedi je Srbija, dok se Bosna i Hercegovina (BiH) nalazi na 34. mjestu liste najskupljih zemalja.

Nakon Islanda, Švicarske i Norveške slijede Danska, Irska, Luksemburg, Finska, Švedska, Velika Britanija i Nizozemske.

Prekida se proizvodnja "bube" nakon 80 godina

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Njemački Volkswagen (VW) ovog tjedna prekida proizvodnju posljednje verzije čuvenog modela bube /beetle/ u svojoj tvornici  u gradu Puebla u Meksiku.

To će označiti kraj puta za vozilo koje je bilo simbol mnogih stvari tokom svoje 80-godišnje povijesti, točnije od 1938. godine kada je prva buba sišla sa proizvodne linije.

Bio je simbol poslijeratne ekonomske renesanse i rastućeg prosperiteta srednje klase, ali i primjer globalizacije, postavši prepoznatljiv u cijelom svijetu.

Također je postao simbol kontra-kulture 60-ih godina prošlog vijeka u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), ali povrh svega, buba ostaje orijentir u povijesti dizajna, prepoznatljiv kao i boca Coca-Cole.

Originalni dizajn – zaobljena forma sa sjedištima za četvero ili petero, skoro vertikalno vjetrobransko staklo i motor sa zračnim hlađenjem montiran pozadi – osmislio je austrijski inženjer Ferdinand Porsche, koji je angažiran da realizira projekat njemačkog diktatora Adolfa Hitlera i napravi ‘narodni automobil’ po uzoru na Ford model T u Americi.

Masovna proizvodnja bube, koja u to vrijeme nosi službeni naziv KdF-vagen, otkazana je zbog Drugog svjetskog rata, a umjesto toga se u velikoj novoj tvornici istočno od Hanovera počelo sa proizvodnjom vojnih vozila, koristeći prisilne radnike iz cijele Evrope koji su radili pod mizernim uslovima.

Ipak, 1949. godine, Volkswagen ponovo postaje proizvođač civilnih automobila pod nadzorom britanskih okupacijskih snaga, a VW-ova tvornica je prenijeta u vlasništvo njemačke vlade i pokrajine Donja Saksonija, koja je i danas djelomično vlasnik kompanije.

Do 1955. godine proizvedena je milionita buba u Wolfsburgu, a najvažnije strano tržište za taj model postale su SAD, gdje je 1968. godine prodano 563,52 tisuće primjeraka, odnosno 40 posto godišnje proizvodnje.

Proizvodnja u Wolfsburgu okončana je 1978. godine sa dolaskom novih modela, poput golfa. Ali buba nije nestala, pošto je njena proizvodnja u Meksiku trajala od 1967. do 2003. godine, što je duži period od onoga koliko se proizvodila u Njemačkoj.

Nova buba, modernizirana verzija u retro stilu, napravljena na platformi golfa, stigla je na tržište 1998. godine pod nadzorom direktora VW-A Ferdinanda Piecha, unuka Ferdinanda Porschea.

Posljednji primjerak iz završne serije od 5,96 tisuća automobila završit će u muzeju poslije ceremonije u Puebli, kada će biti obilježen kraj proizvodnje.

Građani BiH na internet kupovinu potrošili 2,4 miliona KM

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Brojne online platforme na kojima se može kupiti skoro sve, od igle do lokomotive, preplavile su internet, a ljudi zbog manjka slobodnog vremena sve češće posežu za ovim brzim načinom kupovine.

Da građani BiH ne zaostaju za ostatkom svijeta kada je riječ o online kupovini, potvrđuju i podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIO BiH), koji govore da su u prvih šest mjeseci ove godine u BiH zaprimljene 2.193 pošiljke koje su kupljene putem interneta.

Za ovu robu bh. građani izdvojili su 2,4 miliona KM, koliko iznosi vrijednost ocarinjene robe.

"Tom prilikom su obračunate i plaćane uvozne dažbine u iznosu od pola miliona KM", rekli su u UIO BiH.

Najveći broj pošiljaka ocarinjen je u Sarajevu, zatim Banjaluci i Mostaru.

U Carinskim službama UIO BiH kažu da građani najčešće naručuju tekstilne proizvode, kao što su garderoba i obuća, ali nerijetko posežu i za kozmetičkim proizvodima.

Ističu da je broj naručene robe ove godine u odnosu na isti period prošle godine gotovo identičan.

"Prema podacima o ocarinjenim pošiljkama u šest mjeseci 2019. godine i u istom periodu prošle godine, vidljivo je da je broj pošiljaka koje su naručene, kao i vrijednost istih, gotovo identičan. Nije bilo ni rasta ni pada broja narudžbi putem interneta", rekli su u UIO BiH.

Napominju da se veliki broj upita građana odnosi i na narudžbu raznih suplemenata putem interneta, te da se takva roba ne može kupovati online.

"Takva vrsta robe se ne može naručivati putem interneta jer je u pitanju zdravlje ljudi. Takve proizvode u BiH mogu uvoziti samo lica registrirana za obavljanje spomenute djelatnosti, gdje uvoz suplemenata prolazi sve neophodne kontrole u smislu kvaliteta spomenute robe", objasnili su u UIO BiH.

Mišljenja građana u vezi s naručivanjem robe putem interneta su podijeljena. Dok se neki ne boje ni da veliki broj proizvoda da uljepšavanje kupuju u virtualnom svijetu, neki građani ipak nisu toliko optimistični, piše portal Akta

Kakva su Vaša iskustva s online kupovinom? 

Pijemo li previše?- Za godinu dana u BiH uvezena alkoholna pića vrijedna oko 207 miliona KM

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

U Bosnu i Hercegovinu prošle je godine uvezeno oko 172,9 miliona kilograma alkoholnih pića, vrijednosti 207,6 miliona maraka. Podaci su ovo potvrđeni za „Avaz“ u Upravi za indirektno oporezivanje (UIO) BiH.

Očito je da raste uvoz alkohola u našu zemlju, jer u odnosu na 2017. i 2016 godinu uvoz piva, vina, vermuta te rakije u prošloj godini porastao je za oko 20 miliona maraka! 

U prvih šest mjeseci ove godine UIO je registrirao uvoz 74,9 miliona kilograma alkohola vrijednosti 83,8 miliona KM. To znači da je na naše tržište za godinu i po uvezeno alkohola u vrijednosti od oko 291 miliona maraka! 

Pivo je na vrhu liste omiljenih pića, a lani smo ga uvezli za 125,6 miliona KM! Od januara do danas za pivo smo dali još 48,3 miliona maraka.

Iako BiH ima domaće pivare s odličnim proizvodima, koji također imaju svoje kupce, jasno je da su ogromne cifre koje se izdvajaju za alkohol, koji spada u luksuznu robu.

To ističe i Admir Kapo, predsjednik Udruženja „Kupujmo i koristimo domaće - kvalitetno proizvedeno u BiH“.

"Alkoholna pića, ali i voda, godinama se uvoze u enormnim količinama. Smatram da je to ponajviše utjecaj marketinga. Jer, mi imamo pivare koje mogu pokriti kompletno tržište kvalitetom u odnosu na cijenu. Zato su podaci o količini uvezenog piva poražavajući", kaže Kapo.

Vino je na drugom mjestu i za godinu i po uvezeno je oko 50 miliona maraka. Vermut je na trećoj poziciji među najviše uvezenim alkoholnim pićima, piše portal Akta.ba

Prema podacima UIO najviše piva u prošloj godini uvezeno je u BiH iz sljedećih zemalja: 

 56,8 miliona maraka iz Srbije

 27,4 miliona maraka iz Hrvatske

 16,3 miliona maraka iz Slovenije

 4,07 miliona maraka iz Makedonije

 3,2 miliona maraka iz Njemačke

 2,2 miliona maraka iz Nizozemske

 1,3 miliona maraka iz Mađarske

Stranica 3 od 20