Četiri dobra proglašena nacionalnim spomenicima BiH

Star InactiveStar InactiveStar InactiveStar InactiveStar Inactive

Pokretno dobro - zbirka filmova/negativa Ćirila Ćire Raiča, Grad Mostar, graditeljska cjelina crkve Sv. Vasilija Ostroškog u Gornjem Vrbnu, Grad Trebinje, građevina - Sokolski dom u Bijelјini i grobljanska cjelina - Židovsko groblje na lokalitetu Meterizi, Grad Zvornik, proglašeni su nacionalnim spomenicima BiH.

Odluku o proglašenju spomenutih dobara nacionalnim spomenicima BiH donijeli su predsjedavajući i članovi Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH - Goran Milojević, Radoje Vidović i Amir Pašić na sjednici održanoj u četvrtak u Sarajevu.

Istovremeno, članovi Komisije usvojili su izmjene i dopune odluka o proglašenju nacionalnim spomenicima BiH - područja i ostataka graditeljske cjeline – Crkva Preobraženja Hristovog sa zgradom škole i grobljem u Klepcima, Čapljina, historijske građevine - ostaci Starog kamenog mosta (vakuf Haseći Ali-age Kolakovića) u Konjicu, povijesnog spomenika - Kozija ćuprija u Sarajevu i graditeljske cjeline - Svrzina kuća u Sarajevu.

Izmjene i dopune odluka odnose se na kategorizaciju i redefiniranje mjera zaštite, a na prva dva spomenuta dobra izvedeni su radovi propisani ranijim odlukama Komisije.

Na sjednici članovi Komisije su zaključili da se grobljanska cjelina – Jevrejsko groblje na lokalitetu Meterizi, Grad Zvornik uvrsti na Listu ugroženih spomenika BiH, jer je groblje devastirano i nadgrobnici su u izuzetno lošem stanju.

Usvojena je i Odluka o produženju režima zaštite za osam dobara sa Liste peticija.

Tridesetprvoj sjednici su, uz članove Komisije, sudjelovali i predstavnici međunarodne zajednice u BiH, priopćeno je iz Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH.

Grobljanska cjelina - Židovsko groblje na lokalitetu Meterizi, Grad Zvornik

Pokretno dobro - zbirka filmova/negativa Ćirila Ćire Raiča, Grad Mostar

Graditeljska cjelina crkve Sv. Vasilija Ostroškog u Gornjem Vrbnu, Grad Trebinje

(FENA) 

Goran Ivanišević ponovno nominiran za Tenisku kuću slavnih

Star InactiveStar InactiveStar InactiveStar InactiveStar Inactive

Drugu godinu zaredom hrvatska teniska legenda Goran Ivanišević nominiran je za ulazak u Međunarodnu tenisku kuću slavnih, a u klasi 2020. protukandidati će mu biti Španjolac Sergi Bruguera, Šveđanin Jonas Bjorkman i kao jedina kandidatkinja Španjolka Conchita Martinez, objavljeno je u srijedu iz sjedišta ove ustanove.  

''Kroz svoje karijere, Conchita Martinez, Sergi Bruguera, Jonas Bjorkman i Goran Ivanišević su sustavno demonstrirali svoju posvećenost izvrsnosti.

Rezultat toga su njihova postignuća na najvišoj razini, kao osvajača Grand Slam naslova, olimpijskih medalja, trijumfa u Davis i Fed Cupu te osvajanje najviših pozicija na ATP i WTA listama. Vrlo dobro su predstavljali su svoje države i svoj sport te mi pričinja zadovoljstvo najaviti njihovu nominaciju za dobivanje najviše počasti'', uvrštenja u Međunarodnu tenisku kuću slavnih- izjavio je u priopćenju predsjednik ove institucije Stan Smith. 

Svi nominirani su po drugi put na listi kandidata i ovo im je pretposljednja od tri prilike za uvrštenje među teniske besmrtnike, velikanke i velikane koju su tenis učinili globalno jednim od najpopularnijih sportova današnjice.  

Karizmatični Splićanin, wimbledonski pobjednik iz 2001. godine i jedini kojemu je to uspjelo ostvariti s pozivnicom, osvajač je i dviju olimpijskih bronci u Barceloni 1992. godine. Tijekom karijere se uspio dočepati 2. mjesta na pojedinačnoj ATP ljestvici, a u 2020. će imati nešto manje konkurenata nego što je to bio slučaj kod ovogodišnjeg izbora, kad su u Kuću slavnih uvršteni Kineskinja Na Li, Francuskinja Mary Pierce i Rus Jevgenij Kafelnjikov. 

Sergi Bruguera je bio dvostruki pobjednik Roland Garrosa (1993. i 1994.) te osvajač srebra na Olimpijskim igrama 1996. u Atlanti, a najbolji plasman u karijeri mu je 3. mjesto.  

Jonas Bjorkman u svojoj riznici ima kompletiranu kolekciju Grand Slam naslova u muškim parovima, dok je u pojedinačnoj bio polufinalist na US Openu i u Wimbledonu. U parovima je došao do vrha ATP ljestvice, a u pojedinačnoj konkurenciji se uspeo do 4. mjesta. 

Jedina kandidatkinja Conchita Martinez, wimbledonska pobjednica iz 1994. godine, osvojila je ukupno 33 pojedinačna i 13 trofeja u parovima. Pet puta je bila članica španjolske reprezentacije koja je osvojila Fed Cup, a u kolekciji ima i tri olimpijska odličja u konkurenciji ženskih parova. Bila je i finalistica u pojedinačnoj konkurenciji na Australian Openu i u Roland Garrosu.  

Teniski fanovi će prvi moći izraziti svoju naklonost prema ovogodišnjim kandidatima, već od 26. kolovoza, a glasovanje će trajati sve do 29. rujna. Glasovati se može putem internetske stranice vote.tennisfame.com. 

Konačni rezultati glasovanja za "klasu 2020." bit će obznanjeni u siječnju 2020. godine, a izabrani kandidati će biti uvršteni u Kuću slavnih 18. srpnja sljedeće godine, na posebnoj svečanosti tijekom završnog vikenda tradicionalnog teniskog turnira koji se odigrava na travnatim terenima u Newportu.  

 

Znate li razliku između Ujedinjenog Kraljevstva i Velike Britanije?

Star InactiveStar InactiveStar InactiveStar InactiveStar Inactive

Ujedinjeno Kraljevstvo, Velika Britanija, Britanska otočja, Engleska… termini su koji mnoge zbunjuju, pa čak i mnoge stanovnika ovih otoka. Ako se tome još dodaju dvije Irske, onda je zabuna potpuna. Evo pojašnjenja ovih pojmova koje mnogi pogrešno primjenjuju.  

Ujedinjeno Kraljevstvo (United Kingdom) je nezavisna suverena država koju čine Engleska(England), Vels(Wales), Škotska(Scotland) i Sjeverna Irska(Northern ireland). Puni naziv države zapravo je Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske.

Ljudi iz Engleske, Velsa i Škotske su Britanci, ali ne i ljudi iz Sjeverne Irske, koji su Irci.

Velika Britanija je najveći otok na Britanskim otočjima i zauzima 73 % površine i 90 % populacije.

Za razliku od Ujedinjenog Kraljevstva koje je politički pojam, Velika Britanija je prvenstveno geografski pojam. Sastoji se od tri države, Engleske, Velsa i Škotske.

Engleska, Škotska i Vels su tri oblasti na otoku Velika Britanija i tri administrativne države unutar Ujedinjenog Kraljevstva, što znači da imaju brojne nadležnosti ali nisu neovisne, suverene države.  

Engleska je najveća oblast po površini i broju stanovnika, a slijedi je Škotska, te na kraju dolazi Vels.

Irska je drugi po veličini otok na Britanskim otocima.

Čine je Republike Irska koja je nezavisna, suverena država i Sjeverna Irska koja je dio Ujedinjenog Kraljevstva.

Republika Irska čini 83 % oblasti cijele Irske, dok Sjeverna Irska zauzima preostalih 17 %.

Britanska otočja su grupa otoka od kojih su dva najveća Velika Britanija i Irska, ali su tu još tisuće manjih otoka razbacanih okolo. Ovo je čisto geografski pojam.

Dakle, Velika Britanija i Irska su dva najveća otoka na Britanskim otocima a države su Ujedinjeno Kraljevstvo i Republika Irska, dok su Sjeverna Irska, Engleska, Škotska i Vels administrativne države / oblasti unutar Ujedinjenog Kraljevstva.

Izbor: Biznis info

Umire devet kantona: Nastavljen trend povećanja broja umrlih u odnosu na broj rođenih

Star InactiveStar InactiveStar InactiveStar InactiveStar Inactive

U Bosni i Hercegovini je u prva tri mjeseca ove godine nastavljen trend povećanja broja umrlih u odnosu na broj rođenih.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, od siječnja do ožujka u našoj zemlji rođeno je 6.189 djece, a umrlo je 10.249 osoba.

 Od ovog broja, njih 5.793 osobe umrle su u Federaciji BiH, piše Dnevni avaz navodeći kako se jednostavnim izračunom dođe do podatka da svakog dana umre čak 113 osoba.

Federalni zavod za statistiku objavio je nedavno podatke prema kojima je u prvih šest mjeseci 2019. godine u Federaciji umrla čak 10.861 osoba! Alarmantan je podatak da, kad se sumiraju svi podaci do lipnja, čak devet kantona u Federaciji u ovoj godini nije imao veći broj rođenih od broja umrlih.

Samo je u Srednjobosanskom kantonu u lipnju rođeno više osoba nego što je umrlo. Sociolog Amer Osmić s Fakulteta političkih nauka u Sarajevu kazao je za Avaz da se nastavio trend sve većeg umiranja građana, a manjeg rađanja. Alarmantno je to, ali će se taj broj, prema procjenama, nastaviti povećavati.

''Sljedećih godina doći će do izražaja konstantan odlazak stanovništva u dobi od 18 do 35 godina. Mladi odlaze, u inozemstvu zasnivaju obitelji. Nažalost, još nemamo pronatalitetnu politiku, koja bi odgovorila adekvatno na sve ono što nas je pogodilo u posljednjih nekoliko godina'', kaže Osmić.

Ističe da će se taj domino-efekt osjetiti još više u narednih godinu-dvije. Sada, kaže, dolaze do izražaja podaci o odlasku mladih, koji se bilježi već tri ili četiri godine. Avaz navodi kako je u 2018. godini rođeno 28.555 djece što je najmanje u posljednjih deset godina od kada su dostupni podaci Agencije za statistiku BiH. Godinu ranije, rođeno je 29.158 beba, a 2016. još više - 29.276. - 

Zalaskom sunca u petak nastupa Nova 1441. hidžretska godina

Star InactiveStar InactiveStar InactiveStar InactiveStar Inactive

Zalaskom sunca u petak, 30. augusta 2019. godine, prema Takvimu Islamske zajednice u BiH nastupit će 1. muharrem 1441. hidžretske godine.

Muslimanski kalendar je lunarni, mjesečev kalendar i godina ovog kalendara je kraća 10 dana od godine sunčevog kalendara. Ovakav način računanja vremena usvojen je za vrijeme halife Omera, neka je Allah s njim zadovoljan, a za početak računanja vremena uzeta je Hidžra – preseljenje Muhameda, neka je mir i spas Božiji na njega, i njegovih ashaba iz Mekke u Medinu.

Hidžra se dogodila 622. godine po Isau, neka je spas i mir Božiji na njega. Muhamed, a.s., je bio prisiljen napustiti svoj rodni grad Mekku i otići tamo gdje neće biti u opasnosti. Medina, ili Jesrib kako se tada zvala, ponudila mu je utočište i Poslanik je, neka je mir i spas Božiji na njega, napustio noću svoj grad i preselio se u Medinu u kojoj je ostao živjeti do svoje smrti, navodi se u priopćenju iz Rijaseta Islamske zajednice u BiH. 

Za 955 stranaca nije dozvoljen ulazak u BiH

Star InactiveStar InactiveStar InactiveStar InactiveStar Inactive

Granična policija BiH registrirala je u prvoj polovici ove godine 955 stranaca kojima nije dozvoljen ulazak u zemlju na osnovu Zakona o strancima, što je u poređenju sa istim razdobljem lani povećanje za 348 lica ili 57,33 posto, rečeno je Srni u Graničnoj policiji.

U izvještajnom periodu ulazak je odbijen za državljane 44 zemlje i dvije osobe - 579 i nositelja putne isprave samoproglašenog Kosova 155. 

Ulazak u BiH državljanima Turske odbijan je zbog nemogućnosti dokazivanja svrhe namjeravanog boravka i neposjedovanja dovoljno sredstava za izdržavanje, nositeljimaputne isprave samoproglašenog Kosova, uglavnom zbog neposjedovanja važeće putne isprave i zbog neposjedovanja vize, a državljanima Hrvatske zbog neposjedovanja važeće putne isprave. 

Među državljanima susjednih zemalja bilo je odbijenih ulazaka u BiH, i to iz Hrvatske 26, Srbije sedam i Crne Gore devet, što iznosi 42 osobe ili 4,40 posto od broja odbijenih ulazaka u BiH. 

Prema pregledu odbijenih ulazaka, na granici BiH sa Srbijom zaustavljeno je 350 stranaca, sa Hrvatskom 206 i Crnom Gorom 160, dok ih je u vodenom prometu otkriveno 239. 

Za 428 osoba ili 44,82 posto odbijen je ulazak u BiH zbog nemogućnost dokazivanja svrhe namjeravanog boravka, a za 167 stranaca ili 17,5 posto zbog neposjedovanja dovoljno sredstava za izdržavanje. 

Neposjedovanje vize za ulazak, boravak, prelazak preko teritorija BiH ili odobrenje boravka propisano zakonom razlog je zabrane ulaska za 149 osoba ili 15,6 posto. 

Ulazak u BiH odbijen je i za 135 osoba ili 14,1 psoto zbog neposjedovanja važeće putne isprave, a za njih 32 ili 3,4 posto razlog je poništena ili ukinuta viza na ulasku u BiH, dok je za 18 stranaca ili 1,9 odsto postojala zabrana ulaska u BiH, a za 10 osoba ili 1,05 posto krivotvorenja putne isprave, prenosi Bljesak.info