6.3. Međunarodni dan stomatologa!

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Niste obožavatelj stomatologa, ne brinite se, niste sami!

Koliko god strašno zvučalo, posjeta zubarima/stomatolozima je prijeko potrebna, jer da ova često nepoželjna profesija nije postojala od davnina, naša sklonost šećerima i slatkim poslasticama već bi davno uništila naše biserne osmjehe.

Volite ih ili ih mrzite, svakako postoji argument za reći da su stomatolozi jedan od najvažnijih profesionalaca koje možete dobiti u zdravstvenoj industriji. Uostalom, bez naših zuba, gdje bismo bili?


Stomatološki dan znači odati počast našem omiljenom iskustvu u zubarskom stolcu.

Iako mnogi nisu uvijek previše zainteresirani za provjeru zubi, razvrstavanje šupljina i zaustavljanje propadanja na svojim stazama ključni su za dug i zdrav život - pa možemo samo reći hvala što postojite!

Povijest zubara

Nismo mogli otkriti odakle dolazi Dan stomatologa, ali je prilično jasno zašto ova profesija zaslužuje dan obreda.

Ono što znamo je da je stomatologija prisutna već duže vrijeme. Zapravo, za neke od najstarijih dokaza stomatologije nalazimo između 13800 i 14100 godina! Još 7000. godine prije Krista, stomatolozi su morali pomagati oboljelima od zubobolje i šupljina.

Iako bez modernih alata koje danas imamo na raspolaganju, u davna vremena stomatolozi su se morali nositi s nekim čudnim i divnim lijekovima - kao što su pčelinji vosak i kremenim alatima .

Smatralo se da su zubne šupljine bile u jednom trenutku posljedica "zubnog crva", koji je pronađen u djelima Homera.

I ako je jedan od razloga zašto ne volite odlazak kod zubara, to što se brinete da će boljeti, pomislite na naše pretke - morali su se nositi s pokvarenim zubom koji se izvlačio iz zubnog mesa bez anestetika.

Koliko je prošlo otkad ste otišli na pregled kod zubara? Možda bi danas bilo savršeno vrijeme da prekinete vašu naviku izbjegavanja, i samo provjerite zube! A ako ne mislite da je sve u redu s vašim zubima, možete se prepustiti čišćenju. Ništa nije više šarmantno od svijetlog osmijeha!

Ako niste zainteresirani za današnju posjetu stomatologu, provjerite koristite li oznaku #dentistsday na društvenim mrežama kako biste dobili riječ - možda ćete potaknuti nekog drugog da provjeri zube i učiniti svijet nasmješenijim mjestom!

Puni mjesec fotografiran i iz Žepča: Sljedeći ovakav fenomen tek 2026. Godine

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

U utorak, 19. veljače, svi oni koji su obraćali pažnju prema nebu, imali su priliku uočiti novi svemirski fenomen. Noć je to koju je obilježio super puni mjesec, koji je baš sinoć, 19. veljače bio na vrhuncu. Puni Mjesec je dobio pridjev "snježni" jer se događa u dobu godinu za kojeg se vežu snježne padaline.

Proteklu večer ova pojava rezultirala je najsjajnijim odsjajem, što ga čini drugim super - Mjesecom nakon 21. siječnja.

Fenomen „snježnog mjeseca“ fotografiran je i iz Žepča, i to Canon aparatom, a ovu divnu fotku uhvatio je Jugoslav-Ivan Sarajlić u mjestu Žepačko polje.

U poslijepodnevnim satima stanovnici BiH mogli su uživati u prizoru koji se može vidjeti samo tri do četiri puta tijekom godine. Naime, sinoć je pun Mjesec bio najbliži Zemlji, a ova pojava je poznata kao Supermjesec.

Ovaj fenomen mjeseca koji nosi ime "snježni" dobio po mjesecu veljači, za koju se očekuje da bude mjesec s najviše snježnih padalina u godini. Prema NASA-i, ovaj se svemirski fenomen događa kad je mjesečeva orbita najbliža Zemlji.

Mjesec nam se tako približio na 356,761 km, a sljedeći put tako blizu bit će tek 2026. godine

"Kad se na perigeju pojavi pun Mjesec, bude svjetliji i veći od punog Mjeseca i tako dobivamo super - Mjesec", stoji u priopćenju Agencije, uz dodatak da je sam pojam izmišljen 1979. godine.

Danas je Čista srijeda – počinje korizma

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Danas je Pepelnica ili Čista srijeda, kojom započinje korizma, odnosno vrijeme od 40 dana, ne računajući nedjelje, što je poseban oblik pokorničke priprave za proslavu Kristova vazmenoga otajstva.

Pepelnica svojom simbolikom poziva vjernike na dublje promišljanje i promjenu srca. Naziv joj potječe iz obreda pepeljenja, kad svećenik vjernike posipa pepelom po glavi ili im, već prema običajima kraja, pepelom pravi znak križa na čelu, i pri tome izgovara riječi: "Obratite se i vjerujte evanđelju".

Ponegdje se mogu čuti i riječi iz ranijih obrednika: "Sjeti se, čovječe, da si prah i da ćeš se u prah vratiti". Pepeo kojim se vjernici posipaju dobiva se od spaljenih grančica prošlogodišnje Cvjetnice.

Posipanje pepelom na Čistu srijedu podsjetnik je na Kristovu patnju i vjernikovu spremnost da sudjeluje svojim odricanjima i drugim oblicima pobožnosti u Kristovoj žrtvi.
Posipanje pepela u kršćanskoj tradiciji označava pokoru i spremnost na novi život, na što podsjećaju riječi: "Obratite se i vjerujte evanđelju"”, dok formula "Sjeti se, čovječe da si prah i da ćeš se u prah vratiti" podsjeća na čovjekovu smrtnost i prolaznost, kao i na potrebu da se čovjek u punoj poniznosti podloži Bogu, svome Stvoritelju.

 Pepelnica uvijek pada u srijedu, a kako je riječ o pozivu na unutrašnje čišćenje, zato se i naziva Čistom srijedom. Da bi se naglasio pokornički karakter Čiste srijede, taj je dan, uz Veliki petak, Crkva proglasila zapovijedanim postom i nemrsom.
 
Postiti znači najesti se jednom do sita u danu, a ne mrsiti znači ne jesti meso. Obično se osim mesa ne jedu ni mlijeko, jaja i mliječni proizvodi.
 
Naglasak je na umjerenosti u hrani, štoviše dragovoljnom gladovanju, kako bi se time posebno istaknula spremnost na žrtvu i odricanje iz ljubavi i zahvalnosti prema Kristovoj muci i smrti.
Post obvezuje sve vjernike od navršene 18. do započete 60. godine života, dok nemrs obvezuje sve koji su navršili 14 godina života u sve petke, a napose korizmene, osim onda kada na taj dan padne svetkovina.

Post i nemrs ne obvezuju one koji se nalaze u težim životnim situacijama, kao što su npr. bolesnici, trudnice, dojilje, putnici ili oni kojima je zbog trenutačnih okolnosti u kojima se nalaze teško postiti i ne mrsiti. U takvim se okolnostima preporučuje, ako je to fizički moguće, da se post i nemrs zamijene nekim drugim djelom pokore.

Čista srijeda je dan koji svojom simbolikom poziva ljude da sve više i više postaju Božja djeca, odnosno da kroz vrijeme korizme nastoje mijenjati vlastito ponašanje, i to posebno kroz dva vida: s jedne strane zauzetijim nastojanjem oko odbacivanja svih osobnih mana za koje čovjek osjeća da ga čine manje čovjekom.
S druge strane u nastojanju oko određivanja za dobro, za pozitivnosti, za pomaganje drugima i za osjećaj prema ljudima u potrebi.

 Pokornička priprava početkom 3. stoljeća za Uskrs je trajala od jednog ili dva tjedna da bi već u sljedećem stoljeću trajala četrdeset dana, po kojima je i dobila naziv – korizma.
Započinjala je prvom nedjeljom korizme, a završavala na Veliki četvrtak. Od 6. st. korizma započinje na Pepelnicu, tako da se povećala na 44 dana.

20.veljače - Svjetski dan socijalne pravde

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Ujedinjeni narodi su 2007. godine su donijeli odluku da će 20. veljače obilježavati kao Svjetski dan socijalne pravde budući da se socijalni razvoj mora temeljiti na pravdi, solidarnosti i jednakosti među svim zemljama i unutar svake od njih, a socijalna pravda, jednakost i pravičnost čine temeljne vrijednosti svakog društvenog života.

 

Socijalna pravda zasniva se na principima poštenja, jednakosti, poštivanja različitosti, pristupu društvene zaštite, kao i primjene ljudskih prava u svim područjima života. 

Samim time smo svi pozvani pridonijeti socijalno pravednom društvu u kojem sve osobe uživaju jednaka prava i imaju jednake mogućnosti za ostvarivanje svojih potencijala te ravnopravno sudjeluju u svim aspektima života.

 

Svjetski dan socijalne pravde prilika je da osvijestimo značaj posvećenosti ciljevima, kao što  su razvoj i pružanje novih socijalnih usluga za posebno ranjive društvene skupine i pojedince. Prema privremeno ili trajno socijalno ugroženim društvenim skupinama i pojedincima, treba i nadalje graditi odnos koji izražava stalnu brigu o njima i ne dovodi ih u položaj da se osjećaju nekorisnim i nezaštićenim članovima društva.

 

Zato vrijeme koje je pred nama usmjerimo prema odgovornosti za društvo u kojem je čovjek na prvom mjestu, društvo socijalne pravde i jednakosti.

Uvodi se novo pravilo za vozače: Automobili će imati graničnik brzine

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Kako je najavila Europska agencija za sigurnost prometa (ETSC), svi novi automobili koji se budu prodavali na teritoriji Europske unije imat će graničnik brzine.


Ako vozač juri brže nego što je dozvoljeno, automobil će ga prvo na to upozoriti, a onda će ograničiti moć motora i sam smanjiti brzinu

Oni namjeravaju da ovu novinu, kojom bi se spriječilo prekoračenje brzine na putevima Starog kontinenta, uvedu u naredne tri godine, a prijedlog su usvojili poslanici Europskog parlamenta.

Graničnici brzine, čije puno ime je “inteligentna asistencija u brzini” (ISA), koriste softver za prepoznavanje prometnih znakova, kao i GPS podatke da odrede maksimalnu dozvoljenu brzinu na određenom dijelu puta.

To znači da, ako i Njemačka ispuni obećanje i uvede ograničenje brzine na autoputu, automobili više nigdje u Europi neće moći da idu brže od 130 kilometara na sat, prenosi portal Fokus.ba

„Ovaj set pravila predstavlja veliki korak naprijed za sigurnost na putevima Europe i mogao bi da se spase od 25.000 života za 15 godina. Ipak, on će se odnositi samo na nova vozila, pa je važno da budu usvojena i implementirana što prije. Pravila sigurnosti na putevima u EU posljednji put su mijenjana 2009. i više nemamo vremena za gubljenje“, rekao je Antonio Avenoso, izvršni direktor Europske agencije.

 

Danas se slavi Valentinovo - Dan zaljubljenih

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Danas je Valentinovo ili Dan sv. Valentina koji se obilježava i kao Dan zaljubljenih.

Valentin je bio biskup koji je ubijen 269. godine zbog potajnog vjenčavanja parova protivno carskoj zabrani. Među kršćanima se počeo štovati kao svetac u 4. stoljeću, ali tek je u 15. stoljeću povezan s blagdanom zaljubljenih što je vjerojatno povezano sa starogrčkim obilježavanjem svetosti braka Zeusa i Here sredinom veljače, te starorimskim obilježavanjem Lupercusa, boga plodnosti, koji se slavio 15. veljače.

Do druge polovice 20. stoljeća Valentinovo se obilježavalo skromno i nenapadno, ali do danas je poprimio odlike tipične za 'potrošačku kulturu'.

Inače, najstariju čestitku za Valentinovo napisao je francuski vojvoda Karlo Orleanski. Namijenio ju je svojoj supruzi dok je bio u zatočeništvu u Engleskoj.

Simbol Valentinova je i starorimski bog ljubavi Kupid koji se često prikazuje kako drži luk i strijelu jer se vjeruje da se onaj koga on pogodi svojom čarobnom strelicom odmah zaljubi.

Svake se godine za Valentinovo pošalje oko milijardu čestitki, a nešto više pošalje se jedino za Božić.

Uz Majčin dan, Valentinovo je dan kada se kupuje najviše cvijeća.

Stranica 2 od 14