Građani BiH na internet kupovinu potrošili 2,4 miliona KM

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Brojne online platforme na kojima se može kupiti skoro sve, od igle do lokomotive, preplavile su internet, a ljudi zbog manjka slobodnog vremena sve češće posežu za ovim brzim načinom kupovine.

Da građani BiH ne zaostaju za ostatkom svijeta kada je riječ o online kupovini, potvrđuju i podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIO BiH), koji govore da su u prvih šest mjeseci ove godine u BiH zaprimljene 2.193 pošiljke koje su kupljene putem interneta.

Za ovu robu bh. građani izdvojili su 2,4 miliona KM, koliko iznosi vrijednost ocarinjene robe.

"Tom prilikom su obračunate i plaćane uvozne dažbine u iznosu od pola miliona KM", rekli su u UIO BiH.

Najveći broj pošiljaka ocarinjen je u Sarajevu, zatim Banjaluci i Mostaru.

U Carinskim službama UIO BiH kažu da građani najčešće naručuju tekstilne proizvode, kao što su garderoba i obuća, ali nerijetko posežu i za kozmetičkim proizvodima.

Ističu da je broj naručene robe ove godine u odnosu na isti period prošle godine gotovo identičan.

"Prema podacima o ocarinjenim pošiljkama u šest mjeseci 2019. godine i u istom periodu prošle godine, vidljivo je da je broj pošiljaka koje su naručene, kao i vrijednost istih, gotovo identičan. Nije bilo ni rasta ni pada broja narudžbi putem interneta", rekli su u UIO BiH.

Napominju da se veliki broj upita građana odnosi i na narudžbu raznih suplemenata putem interneta, te da se takva roba ne može kupovati online.

"Takva vrsta robe se ne može naručivati putem interneta jer je u pitanju zdravlje ljudi. Takve proizvode u BiH mogu uvoziti samo lica registrirana za obavljanje spomenute djelatnosti, gdje uvoz suplemenata prolazi sve neophodne kontrole u smislu kvaliteta spomenute robe", objasnili su u UIO BiH.

Mišljenja građana u vezi s naručivanjem robe putem interneta su podijeljena. Dok se neki ne boje ni da veliki broj proizvoda da uljepšavanje kupuju u virtualnom svijetu, neki građani ipak nisu toliko optimistični, piše portal Akta

Kakva su Vaša iskustva s online kupovinom? 

Pijemo li previše?- Za godinu dana u BiH uvezena alkoholna pića vrijedna oko 207 miliona KM

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

U Bosnu i Hercegovinu prošle je godine uvezeno oko 172,9 miliona kilograma alkoholnih pića, vrijednosti 207,6 miliona maraka. Podaci su ovo potvrđeni za „Avaz“ u Upravi za indirektno oporezivanje (UIO) BiH.

Očito je da raste uvoz alkohola u našu zemlju, jer u odnosu na 2017. i 2016 godinu uvoz piva, vina, vermuta te rakije u prošloj godini porastao je za oko 20 miliona maraka! 

U prvih šest mjeseci ove godine UIO je registrirao uvoz 74,9 miliona kilograma alkohola vrijednosti 83,8 miliona KM. To znači da je na naše tržište za godinu i po uvezeno alkohola u vrijednosti od oko 291 miliona maraka! 

Pivo je na vrhu liste omiljenih pića, a lani smo ga uvezli za 125,6 miliona KM! Od januara do danas za pivo smo dali još 48,3 miliona maraka.

Iako BiH ima domaće pivare s odličnim proizvodima, koji također imaju svoje kupce, jasno je da su ogromne cifre koje se izdvajaju za alkohol, koji spada u luksuznu robu.

To ističe i Admir Kapo, predsjednik Udruženja „Kupujmo i koristimo domaće - kvalitetno proizvedeno u BiH“.

"Alkoholna pića, ali i voda, godinama se uvoze u enormnim količinama. Smatram da je to ponajviše utjecaj marketinga. Jer, mi imamo pivare koje mogu pokriti kompletno tržište kvalitetom u odnosu na cijenu. Zato su podaci o količini uvezenog piva poražavajući", kaže Kapo.

Vino je na drugom mjestu i za godinu i po uvezeno je oko 50 miliona maraka. Vermut je na trećoj poziciji među najviše uvezenim alkoholnim pićima, piše portal Akta.ba

Prema podacima UIO najviše piva u prošloj godini uvezeno je u BiH iz sljedećih zemalja: 

 56,8 miliona maraka iz Srbije

 27,4 miliona maraka iz Hrvatske

 16,3 miliona maraka iz Slovenije

 4,07 miliona maraka iz Makedonije

 3,2 miliona maraka iz Njemačke

 2,2 miliona maraka iz Nizozemske

 1,3 miliona maraka iz Mađarske

Srbi grade crkvu kod Maglaja, pomogli i Bošnjaci

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Kako poše N1 BiH, nekadašnji mještani naselja Gornji Rakovac kod Maglaja, okupljeni u Zavičajno udruženje Gornjih Rakovčana - "Ognjište Rakovačko", pristupili su obnovi lokalne Crkve Rođenje Presvete Bogorodice, čija je izgradnja zaustavljena 1995. godine, kada je ovo selo sa 430 kuća spaljeno, a stanovništvo protjerano.

Predsjednik Zavičajnog udruženja Davor Vidaković rekao je da je obnovi crkve prethodila želja nekolicine nekadašnjih mještana - školskih drugova da obnove lokalno molitvište, da bi nastavili tradiciju okupljanja dugu oko 200 godina.

On navodi da se molitvište organizuje drugu nedjelju po Đurđevdanu, između 15. i 20. svibnja u zavisnosti od godine, i da spada u red većih i poznatijih u tom kraju uz molitvišta na Ozrenu, Tumarama i Bočinji.

"Prije tri mjeseca organizirana je akcija kojoj se odazvalo oko pedeset ljudi da se nekadašnji prostor molitvišta okrči od rastinja, a očisti oskrnavljeni crkveni objekat kojeg su povremeno koristili ovčari i stočari", kaže Vidaković.

On ističe da se poslije 24 godine na ovogodišnjem molitvišu, održanom 19. svibnja, okupio veliki broj nekadašnjih mještana, što je bilo podstrek za obnovu crkve čija je izgradnja započela 1988. godine.

"Mnogi nas pitaju zašto gradimo crkvu gdje ne živi niko. Fizički možda i ne živi, ali su mještani duhovno vezani, a poneki od nas obiđu nekadašnja ognjišta i isplaču se kada vide kako sve to sada izgleda", kaže Vidaković i dodaje da se izgradnja realizira uz blagoslov Njegovog preosveštenstva episkopa zvorničko-tuzlanskog Fotija.

Prema njegovim riječima, primarni cilj je da se narod svake nedjelje okuplja i druži, a procjene su da bi crkveni objekat mogao biti osveštan već naredne godine, ukoliko se održi dosadašnji tempo izvođenja radova.

"Pozitivno je i važno što smo se ponovo okupili. Ozidali smo oltar. Već sastavljamo krov. Zvonik je izidan. Izliven časni presto, urađena oltarska apsida, veći zahtjevni radovi su urađeni. Imamo razgovore za unutrašnju i vanjsku malteražu. Struja je razvedena i doveli smo vodu", kaže Vidaković i poručuje da su dobrodošli svi koji hoće da pomognu.

On napominje da je izričit i istrajan da se u ovu priču ne uplete politika.

"Crkvu gradimo narodu. Namjera nam je da po izgradnji barem tri do pet puta godišnje bude služena liturgija. Da se organizira slava crkve i molitva. Da, osim parastosa, bude vjenčanja i krštenja, da bi crkva ponovo bila simbol rađanja i života u ovom kraju koji je zamro 1995. godine", naglašava Vidaković.

On kaže da su se u Gornji Rakovac vratile svega dvije porodice od nekadašnjih 430 kuća, kao i da su obnovljene četiri kuće koje vlasnici posjećuju vikendom i zahvaljujući kojima taj kraj nije zarastao.

Vidaković je istakao da su tokom početnih radova na izgradnji crkve nesebičnu pomoć, dajući na korištenje struju i mješalicu, pružile prve komšije Bošnjaci, a načelnik općine Maglaja Mirsad Mahmutagić intervenirao je da se popravi putna infrastruktura.

On ocjenjuje da su zahtjevi prema maglajskoj administraciji realni i da očekuje podršku i u postavljanju prometnih tabli koje će usmjeravati prema Gornjem Rakovcu, kao i uređenje putne infrastrukture. Vidaković je najavio i realizaciju projekta obnove deset porušenih kuća i naveo da je u tom pravcu uspostavljena komunikacija sa predstavnicima OEBS-a.

(N1 BiH)

 

Filmske zvijezde SFF-a od ove godine šetat će bosanskim ćilimom

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Direktor Sarajevo Film Festivala (SFF) Mirsad Purivatra i gradonačelnik Sarajeva Abdulah Skaka prezentirali su danas u Vijećnici zajednički projekt, zahvaljujući kojem će od ove godine filmske zvijezde na SFF-u šetati bosanskim ćilimom.

Direktor SFF-a Purivatra kazao je novinarima da je novi crveni tepih spoj tradicionalnog i suvremenog, a od ove godine bit će postavljen ispred Narodnog pozorišta Sarajevo u čast filmskim autorima, umjetnicima i publici.

- Sretni smo da ćemo za jubilarno izdanje Festivala imati novi crveni tepih. Inspiriran je i napravljen s poštovanjem i ljubavlju prema tradiciji. Vjerujemo da će novi crveni tepih biti jedinstven trenutak za sve one koji dođu na 25. Sarajevo Film Festival. Zahvalni smo Gradu Sarajevu i gradonačelniku za podršku u realizaciji tog projekta. Novi crveni tepih je proslava dosadašnjih zajedničkih uspjeha, ali i putokaz za budućnost - za Festival, Sarajevo, našu publiku i filmsku umjetnost - izjavio je Purivatra.

Gradonačelnik Sarajeva Abdulah Skaka ističe da drugu godinu zaredom Grad Sarajevo daje značajan financijski doprinos koji Sarajevo Film Festival zaslužuje.

- Međutim, to nije jedino što smo spremni uraditi. Projekt bosanskog ćilima za Sarajevo Film Festival primjer je talenta i kreativnosti u promociji naših trajnih vrijednosti. Mi se iskreno osjećamo kao dio tima koji je za 25 godina napravio novu vrijednost koja se cijeni na svjetskoj sceni – naglasio je Skaka.

Nakon opsežnog istraživanja bosanskohercegovačkih ćilima iz zbirke Zemaljskog muzeja BiH, kreativni tim Sarajevo Film Festivala za novi izgled crvenog tepiha bio je inspiriran elementima sa ćilima iz Sarajeva koji datira iz 1930. godine.

Sarajevo Film Festival bit će održan od 16. do 23. kolovoza pod pokroviteljstvom UNESCO-a, pod motom "Sarajevo, mon amour". 

(fena)

Prekida se proizvodnja "bube" nakon 80 godina

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Njemački Volkswagen (VW) ovog tjedna prekida proizvodnju posljednje verzije čuvenog modela bube /beetle/ u svojoj tvornici  u gradu Puebla u Meksiku.

To će označiti kraj puta za vozilo koje je bilo simbol mnogih stvari tokom svoje 80-godišnje povijesti, točnije od 1938. godine kada je prva buba sišla sa proizvodne linije.

Bio je simbol poslijeratne ekonomske renesanse i rastućeg prosperiteta srednje klase, ali i primjer globalizacije, postavši prepoznatljiv u cijelom svijetu.

Također je postao simbol kontra-kulture 60-ih godina prošlog vijeka u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), ali povrh svega, buba ostaje orijentir u povijesti dizajna, prepoznatljiv kao i boca Coca-Cole.

Originalni dizajn – zaobljena forma sa sjedištima za četvero ili petero, skoro vertikalno vjetrobransko staklo i motor sa zračnim hlađenjem montiran pozadi – osmislio je austrijski inženjer Ferdinand Porsche, koji je angažiran da realizira projekat njemačkog diktatora Adolfa Hitlera i napravi ‘narodni automobil’ po uzoru na Ford model T u Americi.

Masovna proizvodnja bube, koja u to vrijeme nosi službeni naziv KdF-vagen, otkazana je zbog Drugog svjetskog rata, a umjesto toga se u velikoj novoj tvornici istočno od Hanovera počelo sa proizvodnjom vojnih vozila, koristeći prisilne radnike iz cijele Evrope koji su radili pod mizernim uslovima.

Ipak, 1949. godine, Volkswagen ponovo postaje proizvođač civilnih automobila pod nadzorom britanskih okupacijskih snaga, a VW-ova tvornica je prenijeta u vlasništvo njemačke vlade i pokrajine Donja Saksonija, koja je i danas djelomično vlasnik kompanije.

Do 1955. godine proizvedena je milionita buba u Wolfsburgu, a najvažnije strano tržište za taj model postale su SAD, gdje je 1968. godine prodano 563,52 tisuće primjeraka, odnosno 40 posto godišnje proizvodnje.

Proizvodnja u Wolfsburgu okončana je 1978. godine sa dolaskom novih modela, poput golfa. Ali buba nije nestala, pošto je njena proizvodnja u Meksiku trajala od 1967. do 2003. godine, što je duži period od onoga koliko se proizvodila u Njemačkoj.

Nova buba, modernizirana verzija u retro stilu, napravljena na platformi golfa, stigla je na tržište 1998. godine pod nadzorom direktora VW-A Ferdinanda Piecha, unuka Ferdinanda Porschea.

Posljednji primjerak iz završne serije od 5,96 tisuća automobila završit će u muzeju poslije ceremonije u Puebli, kada će biti obilježen kraj proizvodnje.

Nauka dokazala da nas konzumacija sladoleda za doručak čini pametnijima

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Nakon kišovitog proljeća, ljeto je službeno stiglo u naše krajeve i naši prognostičari najavljuju da nam ljetne vrućine već kucaju na vrata, a što bolje osvježava od sladoleda u vrućim danima.


Prvi sladoled se pojavio 1880. godine. Postoji legenda da je sladoled nekada služio čak i kao lijek.

Naime, talijanski sorbeti napravljeni od vode i slatkih voćnih sokova davali su se pacijentima s visokom temperaturom.

Ono što su istraživanja u Japanu otkrila jeste da vas konzumacija sladoleda za doručak može učiniti pametnijim, piše Marie Claire.

Naime, istraživači koji su proveli istraživanje u Japanu otkrili su da su sudionici koji su imali sladoled za doručak imali brže reakcije te da su bili u mogućnosti mnogo učinkovitije obraditi informacije od onih koji nisu konzumirali ovaj kremasti desert.

Studija profesora Yoshihiko Koga s Univerziteta Kyorin sugerira da za doručak trebate pojesti kuglu sladoleda kada želite da sebi pružite "mentalni poticaj".

Ova istraživanja su dokazala i da nas sladoled ne čini manje nervoznim.

Koga je otkrio slične rezultate kada je sudionicima dao i čašu hladne vode, ali je utvrđeno da kugla sladoleda daje veći nivo mentalne stimulacije.

Stoga svakako preporuka da uz kuglu sladoleda popijete i čašu vode jer dobit ćete dvostruko više pameti i dvostruko se više rashladiti.

U slast i nazdravlje za pamet!

Radio Žepče/ Klix.ba

Stranica 2 od 18