MUP ZDK prošle godine izdao 18.162 vozačke dozvole

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Ministarstvo unutrašnjih poslova Zeničko-dobojskog kantona prošle je godine izdalo ukupno 18.162 vozačke dozvole.

-Navedene brojke obuhvaćaju i zamijenjene postojeće vozačke dozvole, uslijed isteka roka važenja, kao i izdate dozvole vozačima kojima se dozvola izdaje prvi put – kazao je u izjavi za Fenu  portparol Nedžib Smajlović, uz napomenu kako je 2017. godine izdato 19.662 dozvole.

Prošle godine najviše vozačkih dozvola – 5.144, izdato je u Zenici, koja ima oko 110.000 stanovnika, od ukupno 400.000 stanovnika ZDK.

Broj izdati vozački dozvola u drugim gradovima ZDK-a iznosio je u prošloj godini:Tešanj  2.597, Visoko 2.117, Zavidovići 1.938, Kakanj 1.861, Žepče 1.315, Maglaj 1.125, Breza 723, Olovo 500, Vareš 368, Doboj Jug 284 i Usora 190 vozačkih dozvola.

Zenica kupuje 40 ekoloških autobusa i ukida loženje uglja u gradu

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Vijećnicima i zaposlenicima Gradske uprave Zenica elaborirano je mapirano stanje u raznim oblastima zaštite okoliša i prostornog planiranja te prezentirane dosadašnje urađene aktivnosti iz projekta “Green Cities Action Plan za Grad Zenicu”, čija je realizacija počela u listopadu prošle godine.

– Zenica je prvi grad u BiH koji je, zahvaljujući angažmanu Gradske uprave, ušla u projekt Zeleni gradovi. Eksperti Europske unije, koje financira EBRD, trenutno ispituju sve indikatore – kazao je gradonačelnik Zenice Fuad Kasumović.

Dodao je kako je današnji sastanak organiziran zbog želje da od samog početka u realizaciju projekta budu uključeni i gradski vijećnici.

– Eksperti su jučer imali sastanke s direktorima javnih poduzeća i svim zainteresiranim. Danas s ovim ekspertima imam sastanak, na kojem ćemo razgovarati o nabavci ekoloških autobusa za Grad Zenicu. To bi bili autobusi na plin ili električnu energiju, čime bismo riješili i problem “Zenicatransa”- istakao je Kasumović, koji je dodao kako je u planu nabavka 40 takvih autobusa.

Kasumović je dodao kako će projektom biti obuhvaćeno pet oblasti, ali da je on najzainteresiraniji za čist zrak.

– Grad je dobio grant da riješi otpadne vode, a u narednom ćemo periodu ulagati da dobijemo čist zrak. Veoma brzo će se donijeti odluka o zabrani loženja uglja, prvo za privredne subjekte a zatim i za privatna ložišta. Dogodine ćemo imati i ekološko grijanje – napomenuo je Kasumović, koji je dodao kako će o pravcima ulaganja u zaštitu okoliša odluku donijeti Gradsko vijeće, jer će dio projekata morati financirati ili sufinancirati i sam Grad.

Projekt financira Federalno ministarstvo financija Austrije, uz podršku Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD), a implementira međunarodni konzorcij PwC – Arup.

Galijašević: Ulaganje u obrazovanje je ulaganje u budućnost

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

U unapređenje energetske efikasnosti u objektima osnovnih i srednjih škola na području Zeničko-dobojskog kantona (ZDK) u protekle četiri godine uloženo je 22 milijuna KM, najvećim dijelom iz kantonalnog proračuna, ali i udruživanjem sredstava sa stranim donatorima.

Zahvaljujući ovom programu, u velikom broju škola učenici i nastavnici imaju mnogo bolje uvjete za boravak i rad, a istovremeno se postižu i značajne financijske uštede.


Direktori OŠ "Hajderovići" i OŠ "Kovači", općina Zavidovići, te OŠ "Safvet-beg Bašagić" Breza, uručili su danas premijeru Miralemu Galijaševiću i ministru za obrazovanje, nauku, kulturu i sport Mensuru Sinanoviću zahvalnice za podršku projektima utopljavanja školskih objekata.


Vlada je sa 90.000 KM financirala zamjenu prozora na objektu centralne škole OŠ "Hajderovići", koja još traje, te potpunu rekonstrukciju zgrade PŠ "Rujnica" koja je dobila i geotermalno grijanje, čime je postala jedna od tri škole u ZDK koje se zagrijavaju na ovaj način.


U rekonstrukciju zavidovićke OŠ "Kovači", zajedno s UNDP-om, u više faza uloženo je 100.000 KM, dok je Vlada sa 40.000 KM financirala temeljitu rekonstrukciju PŠ "Brezik".


PŠ "Župča" u sastavu OŠ "Safvet-beg Bašagić" Breza doživjela je potpunu rekonstrukciju zahvaljujući ulaganju od 166.000 KM, a u sklopu projekta rekonstruirana je i školska fiskulturna sala.


"Obrazovanje je imalo posebno mjesto u programu ove vlade, tako da smo bez oklijevanja ušli u projekt energetske efikasnosti. Ostat ćemo dosljedni politici prema obrazovanju i nastaviti ulaganja, jer je to ulaganje u našu budućnost. Također, ponosni smo što smo vratili dostojanstvo prosvjetnim radnicima", kazao je ovom prilikom premijer Galijašević.

Begić odustao, SDP odlučuje o mandataru Vlade ZDK-a

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna
 
Drugi nastavak konstituirajuće sjednice osmog saziva Skupštine Zeničko-dobojskog kantona bit će zakazan tek nakon što Ustavni sud Federacije BiH donese odluku po apelaciji političkih stranaka za izbor delegata za Dom naroda Parlamenta FBiH – kazao je u izjavi za Fenu predsjedavajući Skupštine ZDK-a Ismet Sarajlić.

Sarajlić je ovu odluku donio nakon sastanka sedam stranaka predvođenih SDP-om, koje čine parlamentarnu većinu u ZDK-u.

-Bilo je planirano da se u četvrtak, 10. siječnja održi sjednica Kolegija Skupštine ZDK, ali s obzirom na to da nema političke volje za njenim sazivanjem, u četvrtak nećemo ni održati sjednicu – ističe Sarajlić.

Objašnjava, međutim, da bi se Kolegij kantonalne skupštine mogao sastati uskoro zbog redovne sjednice, koja je planirano da bude održana do kraja mjeseca.

Predsjednik Kantonalnog odbora SDP-a Senaid Begić, koji je bio glavni kandidat za mandatara Vlade ZDK, na sastanku “sedmorke“ službeno je obznanio kako neće biti kandidat za mandatara.

-Ja sam i bio najavio da ću odluku obznaniti nakon izbora delegata iz ZDK-a za Dom naroda FBiH, ali sam na direktno pitanje koalicionih partnera dao i konkretan odgovor da ja neću biti kandidat za mandatara. U četvrtak ćemo imati sjednicu kadrovske komisije i Predsjedništva KOSDP-a ZDK pa ćemo tada i donijeti odluku tko će biti naš kandidat za mandatara – kazao je Begić.

Vjeruje ipak da će Vlada ZDK biti formirana i prije izbora delegata za Dom naroda FBiH, jer očekuje da će SDP-ov kandidat za mandatara ZDK-a dobiti podršku zastupnika svih stranaka vladajuće koalicije u kojoj su, osim SDP-a, još Nezavisni blok, SBB, DF, A-SDA, Stranka za BiH i Naša stranka.
 

Gripa u ZDK: Ove sezone evidentirani slučajevi s virusima H3N2 i H1N1, ali nema razloga za paniku

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna
 
Na području Zeničko-dobojskog kantona povećan je broj pacijenata s gripom ove sezone, a evidentirani su i slučajevi s virusima H3N2 i H1N1, potvrđeno je za Klix.ba iz Kantonalne bolnice Zenica.

Broj pacijenata povećan je i na Odjelu pedijatrije gdje je za sedam dana primljeno više od stotinu djece.

Posjete u Kantonalnoj bolnici Zenica su reducirane, a na nekim odjelima već i u potpunosti zabranjene. Razlog toga je prema riječima načelnika Odjela za infektivne bolesti Kantonalne bolnice Zenica Ednana Drljevića povećan broj oboljelih od gripe. Ističe da je najveći problem što iz Doma zdravlja u bolnice pristiže sve veći broj pacijenata kojima nije potreban bolnički tretman.


“Apeliramo na ljekare u domovima zdravlja da nam ne upućuju sve pacijente u bolnicu. Gripa kao gripa nema posebnog lijeka ako se dođe u bolnicu. Mi u bolnici liječimo samo komplikacije nastale gripom koje se ogledaju u visokoj temperaturi dužoj od tri dana, otežano disanje, poremećenoj svijesti”, govori Drljević.

Pojasnio je kako i pacijenti telefonom mogu zatražiti savjete od ljekara te da nema potrebe da se kreću po autobusima, domovima zdravlja i dodatno prenose viruse.

“Broj oboljelih od gripe je povećan i kod nas, dok je u Hrvatskoj proglašena sezona gripe i posjete u određenim bolnicama u Dubrovačko-neretvanskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji su zabranjene. Kod nas još ništa nije službeno proglašeno, sve je na kantonima. Međutim, s obzirom na to da se kod nas to na većim nivoima i ne prati, mi pratimo regiju koja se vodi europskim preporukama. Oni već imaju smrtne slučajeve i pacijente s gripom koji su spojeni na aparate”, dodao je.

Do 31. prosinca broj pacijenata u Kantonalnoj bolnici Zenica nije bio povećan. Međutim, u posljednjih sedam dana na odjel pedijatrije javilo se više od stotinu pacijenata dobi od 5 do 8 godina.

“Djeca od pet do osam godina najčešće obolijevaju od gripe tako da sada imamo pritisak na pedijatriji, ali i na drugim odjelima u manjem intenzitetu. Na odjelu za infektivne bolesti dnevno imamo po 20-ak pregleda i 7.8 prijema. Porast oboljelih se osjeti s obzirom na to da je gripa u cijeloj Europi uranila za mjesec dana”, kazao je Drljević.

Naglašava da mjesta za paniku nema, ali da je potrebna veća svijest građanstva i informiranost o značaju cijepljenja.

“Kampanja anti cijepljenja koja se kod nas provodi stvara najveće probleme. U Hrvatskoj je cijepljeno više od 300.000 osoba, a kod nas ni u bolnici nisu svi radnici cijepljeni. Potrebno je promijeniti svijest i primarno djelovati”, zaključio je Drljević.
 

Zenički rudari nastavljaju štrajk!

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Sindikat rudara RMU Zenica sinoć je i zvanično donio odluku o stupanju u štrajk tako da zenički rudari, koji su zbog neisplaćenog toplog obroka za studeni prošle godine, jučer odbili u drugoj smjeni sići u sve tri jame, i dalje ostaju na površini.

Kako je Feni kazao član Sindikata Nijaz Subašić, rudari očekuju da se tijekom dana riješi problem s Gradskom upravom Grada Zenica, koja im je u petak blokirala račun zbog prekida isplate duga za naknadu za korištenje komunalnog zemljišta.

-Naše vodstvo, zajedno s menadžmentom firme, ponovo je otišlo u Gradsku upravu, da pokušaju postići dogovor. Gradonačelnik Fuad Kasumović ih jučer nije mogao primiti - navodi Subašić.

Ističe da su iz objektivnih razloga bili prinuđeni obustaviti isplatu duga po sporazumu pa im je zbog duga od milijun KM Grad Zenica odlučio blokirati račun.

-Proteklih 20 godina nitko ništa nije platio, a ovaj menadžment je platio 1,2 milijuna KM. Ne bježi se od plaćanja ni ostataka duga na rate, ali čim se deblokira račun. Novac je spreman - ističe Subašić, dodajući da rudari žive od tog toplog obroka.

Rudari, koji nisu radili ni treću smjenu, jutros se nisu okupili na kapiji ispred uprave poduzeća, ali nisu sišli u jame.

Usvojen proračun Federacije BiH, nazire se nova vlast

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Prethodno je, prilikom elektronskog glasanja, za proračun glasalo 50 zastupnika, 11 je bilo suzdržano, a 22 protiv. Nakon što je zastupnik SDP-a Damir Mašić tražio pojedinačno glasanje, zastupnica PDA Elzina Pirić tražila je pauzu. Poslije te pauze, došlo je do jasnije većine za proračun FBiH.

Elzina Pirić je kazala da joj je žao što je morala zatražiti pauzu, ali da je to uradila zato što se jedan od njenih kolega nije držao dogovora, zbog čega je na elektronskom glasanju bilo samo 48 glasova "za". "Mi nismo zadovoljni proračunom, dosta je obećanja da se gradi put Lašva i slično... Ali zbog boraca, zbog djece oboljele od melanoma, moj kolega je odbio na elektronskom glasanju podržati proračun. Naš klub će, poslije konzultacija, podržati prijedlog proračuna, ali to nema nikakve veze s koalicionim dogovorima", rekla je Pirić neposredno prije pojedinačnog izjašnjavanja.

Nakon što je usvojen prijedlog proračuna, SBB je tražio da Vlada u rebalansu proračuna uvrsti i novac za namjensku industriju u Unsko-sanskom kanton. Zaključak je usvojen za 58 glasova "za".

Usvajanju prijedloga proračuna prethodila je iscrpna rasprava zastupnika, a uloženo je blizu 90 amandmana. Članovi Vlade su se povukli kako bi ih razmotrili i nakon toga je premijer Fadil Novalić objelodanio informaciju da je Vlada odbila sve amandmane.

Prethodno su zastupnici elektronski glasali da se proračun razmatra po hitnom postupku, a prijedlog nije podržan. Čak je 32 zastupnika bilo "protiv", dok je 11 bilo "suzdržano". Samo ih je 43 bilo "za" od potrebnih 50. No, maske su pale tek kada je Asim Sarajlić zatražio pojedinačno izjašnjavanje. Nakon toga je 55 zastupnika glasalo "za", šest ih je bilo "suzdržano", a 33 "protiv". Za usvajanje proračuna po hitnom postupku su glasali zastupnici SDA, HDZ-a, SBB-a, PDA, A-SDA i jedan zastupnik NB-a.

S druge strane su predstavnici građanskih stranaka tražili da usvajanje proračuna ide po redovnoj proceduri i da se donese odluka o privremenom financiranju.

Damir Mašić (SDP) je kazao da je proračun veći od dvije milijarde KM i da nije korektno usvajati ga u izvanrednoj proceduri. "Ovo je dvodomni Parlament, sumnjam da će se usvojiti u istom tekstu u oba doma. Iz svih ovih razloga smatramo da bi bilo primjerenije da usvojimo odluku o privremenom financiranju", kazao je Mašić.

Husein Rošić (SDA) je replicirao kazavši da nije dobro da se usvoji odluka o privremenom financiranju, napominjući da bi se usvojeni proračun po hitnom postupku mogao reducirati izmjenama i dopunama.

U međuvremenu je usvojen i prijedlog o izvršenju proračuna za 2019. godinu.

Premijer Federacije BiH Fadil Novalić obrazložio je prijedlog proračuna, kazavši da industrijska proizvodnja raste i da su prihodi od namjenske industrije nastavili rasti. "Vidljiv je porast plata u realnom sektoru. U periodu koji slijedi moramo raditi na poreznim rasterećenjima", deklamirao je Novalić prije nego što je poručio da, prema Vladinom prijedlogu, proračun iznosi 2.653.843.356 KM.

Izvor: klix.ba

 

Kasni izgradnja zeničke zaobilaznice

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Dionica Drivuša - Donja Gračanica, ukupne dužine oko osam kilometara, kojom autocesta A1 zaobilazi Zenicu, dosad je trebala biti izgrađena. Tako je barem najavljivano u septembru 2014, kada su radovi službeno započeli. Međutim, ova trasa prolazi kroz područje s vrlo složenom geologijom zbog čega se glavni projekt morao mijenjati i prilagođavati stanju na terenu. Novi rok za završetak ovog posla je kraj ove godine.

Na prvom dijelu zeničke zaobilaznice, poddionici Drivuša - Klopče, krajem prošle godine radovi na građevinskim objektima su završeni. Uz ostalo, izgrađen je most preko rijeke Bosne dužine 650 metara, s tri prometne trake, čija je specifičnost uspon u krivini, a ništa manji izazov nije bila sanacija dva klizišta kroz koja prolazi otvorena trasa.

Prema riječima predstavnika JP Autoceste FBiH Ahmeda Mušije, skoro svi građevinski poslovi su završeni i priprema se dokumentacija za tehnički prijem.

U nastavku, na poddionici Klopče - Donja Gračanica dužine 5,8 kilometara završetak radova se još ne nazire. Istina, najveći dio poslova na dva tunela dužine 600 i 1.000 metara je završen, napreduju i radovi na tri vijadukta, ali i tu su, posebno na otvorenoj trasi, problem klizišta.

"Imamo stalne probleme pomjeranja tla tako da smo cijelom dužinom te trase postavili oko 50 kilometara gdje mjerimo stalno pomjeranja, pratimo da li ugrožavamo neke objekte", navodi Reuf Kadrić, predstavnik JP Autoceste FBiH.

Intervencije na glavnom projektu te uvođenje najsuvremenijih metoda u rješavanju složenih geoloških problema su svojevrstan ispit za domaće stručnjake i građevinske operativce, kojima je povjeren posao vrijedan više od 100 milijuna eura.

"Možemo reći da BiH ima znanje, umijeće i vještinu da napravi i dizajnira dobar proizvod u niskogradnji, cestogradnji. Mi iz Autocesta smo ponosni na tu činjenicu", ističe Mušija.

Iz Autocesta Federacije uvjeravaju da će do kraja ove godine ovaj dio autoceste ukupne dužine oko osam kilometara biti završen. Istovremeno, najavljuju intenziviranje radova prema sjeveru zemlje, konkretno na dionici Zenica Sjever - Nemila dužine 18 kilometara. No to će i dalje biti tek trećina ukupne dužine Koridora 5c koji prolazi kroz Bosnu i Hercegovinu. Za dosad izgrađena 92 kilometra autoceste ovo poduzeće je utrošilo oko 445 milijuna eura.

akta.ba

Stranica 8 od 55